Za razliku od Makedonaca mi smo sofisticirani. Ležimo pred TV-om uz pivo i kikiriki, a Vlada pada!

Igor Soban/PIXSELL

Zašto podsjećam na malo povijesti u 21. stoljeću? Zato što je “ustaša“ s četničkom bradom prilikom upada u makedonski parlament vikao da je on novi Vlado Černozemski. Tadašnji kralj je preko ađutanta bio poslao neutješnom narodu poruku koja je Hrvatekima i Makedoncima zaledila krv u žilama: “Čuvajte mi Jugoslaviju“. Tu smo povijesnu izjavu učili kroz naše “soc-demokratsko“ kurikularno obrazovanje

Hrvati, ili kako kaže Josip Radeljak, Hrvateki su jedini narod na kugli zemaljskoj koji ne mora izaći na ulice da bi rušili svoju Vladu. Za razliku od Makedonaca mi smo sofisticirani. Ležimo kod kuće uz pivo i kikiriki, gledamo TV, a Vlada pada. Barem za sada. Makedonci se u Sobranju ”šoraju”, pada i demokratska krv, može se vidjeti pokoji munjeviti aperkat, direkt, ili kroše, a bilo je i Kic Boxinga. Mi se u našem “Sobranju“ ne tučemo. Samo izvozimo naše ustašoidne instruktore. Nakon makljaže u Sobranju, beogradski ”Kurir“ prosto ne može da veruje. ”Ustaša komandovao prebijanjem makedonskih poslanika: Upao s batinašima u fantomkama u Sobranje“. Gledam na slici “ustašu“ s četničkom bradom kako bije socijaliste, ali bez Kurirove fantomke. Kurir je oprezan. Sjećaju se atentata u Marseilleu 9. listopada epske 1934.g.u 16.20 minuta kad je ”ceo napredni svet prosto zanemeo”. Vlado Černozemski, član VMRO-a, upucao je kralja Aleksandra I. Karađorđevića. Tek što je kralj uveo apsolutnu ”demokraciju” poznatu pod imenom “šestojanuarska diktatura“.

Zašto podsjećam na malo povijesti u 21. stoljeću? Zato što je “ustaša“ s četničkom bradom prilikom upada u makedonski parlament vikao da je on novi Vlado Černozemski. Tadašnji kralj je preko ađutanta bio poslao neutješnom narodu poruku koja je Hrvatekima i Makedoncima zaledila krv u žilama: “Čuvajte mi Jugoslaviju“. Tu smo povijesnu izjavu učili kroz naše “soc-demokratsko“ kurikularno obrazovanje. Ako opet ispliva na površinu Boris Jokić, učit ćemo opet o brižnom kralju koji nas je giljotinom UFC napokon ujedinio. Sve bi bilo u redu da “oni gore“ nisu, nakon dosta godina i nakon Drugog svjetskog rata, pozvali sebi i ađuntanta kojem je kralj čvrsto stisnuo nadlakticu i prošaptao “čuvajte mi Jugo…..“ Bojeći se “istražnog sudije“ koji ga gore čeka, kraljev ađutant Panta Draškić navodno je priznao “sveštenoj osobi“ da je kralj ustvari u samrtnom hropcu prošaptao: upucaše me p…. im majčina…“

No, pustimo romantičnu povijest i vratimo se MOST-u, HDZ-u, Petrovu, Plenkiju i ostalim akterima našeg domaćeg “plovećeg kazališta“. “Ujedinjenje ili smrt“ rekao je još jedan lik iz povijesti, pukovnik Apis Dimitrijević kad je u Grčkoj upucao kralja Aleksandra Obrenovića. Ne znam je li Gregurić, Valentić i Mateša traže baš smrt, ali očito je da traže u ovim tragikomičnim vremenima ujedinjenje vlasti i oporbe. Franjo Gregurić kaže da “dok se zemlja ne stabilizira“ tri najveće stranke HDZ, SDP i HNS moraju imati “glave skup“. To je inače stari zagorski običaj kad se pije fino sortno vino “tudum“. Naročito je važno da se skupe na kup dvije velike stranke SDP I HDZ zajedno s još jednom snažnom, perspektivnom i nadasve omiljenom strankom – HNS-om. Bez njezinih 2,5% birača nema jedinstva, ali je smrt poprilično izgledna. Ta stranka, zahvaljujući SDP-u jedina ima dovoljnu hrpu zastupnika u Saboru koji bi mogli popuniti ponor u glasačkoj većini, nastao raspadom koalicije s Mostom. Ipak, nekako mi se čini da srljaju u političku smrt svi koji se napiju ”tuduma” s Vrdoljakom.

Velika koalicija! Napokon bi se mogao ostvariti san svih ”demokrata” koji misle da je najbolje kad su svi u jednoj stranci ili bar svi zajedno na vlasti jer oporba ionako samo smeta u parlamentu. Zato Most i Živi zid van dok se veliki dečki dogovore. Ne možemo spašavati fina francuska vina dok kuća gori. Sad je nevažno tko je doveo Agrokor pred streljački vod, tko je za 25% Ine dao MOL-u sva upravljačka prava, tko je svjedočio u Ženevi iz Hrvatske protiv Hrvatske, tko je nacrtao svastiku na Poljudu, tko je lobirao na Ustavnom sudu da se ukine presuda Sanaderu. Naravno, sad bi zahtjev usijanih glava da se javnosti objasni kako je u DUDI-ju nestalo 62 milijarde kuna bilo obično sitničarenje. Ionako je taj manjak samo knjigovodstveni, u velikom dijelu. Velika koalicija ne pozna male probleme. Suzavac u klubu duginih boja Super-Super ostavite za bolja vremena. Hrvati su naučili još u doba Juge, tako drage Josipu Juratoviću, štedjeti u nekretninama, a ne kao što vjerojatno Jura u Njemačkoj štedi u Mercedesovim dionicama. Zašto bi sada – kad treba spasiti vlast HDZ-a, makar i velikom Koalicijom s SDP-om i HNS-om, ili možda čak i ”malom” koalicijom samo s HNS-om, kmetski Hrvateki razmišljali o progresivnom porezu na nekretnine. Kad im za započnu dolaziti uplatnice za plaćanje poreza na nekretnine mnogi će zaboraviti na ujedinjenje svih ”važnih” stranaka kako bi se sačuvala vlast koja je narodu uvela nove poreze. Kad je Franjo Gregurić bio premijer onda se radilo o tome hoćemo li preživjeti ili ne kao država. Sad bi se trebali svi opet ujediniti, ali ne da bi preživjela država nego svi oni koji su nam pred vrata doveli INA-u, Mol, Agrokor, svastiku; DUDI, granični kaos, Zlatni rat, Pelješki most, Super-Super itd. Sjetite se samo kolike smo do sada imali parafiskalne namete, a sve ih je ”štancala” partija na vlasti. Sad kad će vladati njih tri zajedno mogu što god im padne na pamet… Slavonija, Lika.. puštos, iseljavanje u Irsku i Novi Zaland. Ali to nema veze, važno je samo da su glave ovih koji su ostali da bi mogli biti na vlasti skupa. Skupoću oni ionako neće ni osjetiti kao što, evidentno, ne mogu osjetiti ni bilo svog naroda. Dok žena zbog neplaćenih 1.400 kn pričuve ostaje bez svog stana u sramotnom ovršnom postupku, dotle direktori državnog HEP-a naručuju više od 200 skupocjenih limuzina za svoje guzice. U bogatoj Švedskoj i direktori i ministri imaju velike plaće, ali sami sebi kupuju automobile za posao. I HEP-ovi direktori imaju velike plaće, ali ljepše se voziti u … E’moj narode. Zlobnici kažu kako će Most od sada plaćati mostarinu, a drugi? Što ako nakon njega stvari krenu još brže nizbrdo? Činjenica je da Orepić nije uspio riješiti prohodnost naše granice s “dragim prijateljima“ Slovencima. Hoće li to uspjet Zdravku Mariću ili Martini Dalić?

Moja klijentica, duhovita Radmila Vojnović, javila se na fejsu: “Seks mi je super… ali izbori su mi češći.“



Bez obzira na Marića i njegovu sudbinu, bez obzira tko se je zaigrao Plenki ili Petrov frljijada je i nadalje u žiži zanimanja Hrvata, jugovića, orijunaša i ustašoidnih troglodita kako je to slikovito zarežao Zlatko Gall. On je novinar koji je senzibilno, skoro poetski, svojim raskošnim talentom opisao veličanstvenu atmosferu koncerta koji nikada nije održan. Ljevoruki Zlatko samu činjenicu da su trogloditi htjeli prekinut Frljićevu musaku uzima kao dijalektički znak “da smo otišli u tri lepe materine“. Bez obzira što njegove učiteljice Lepe Smoje više nema na čelu progresivnog Splita. Ali podrška progresivaca iz Žikine dinastije stiže mu sa svih strana. Recimo, Velimir Visković. On se napuni kao žaba vode i poručuje ognjištarima da se malo uvuku u sebe i svoj ja jer je Frljić ugledan i uspješan u Europi. Bože, kako naši ljevičari lažu, a da im na obrazima nema ni malo rumenila ni stida. Poljaci dižu protiv Frlje kaznene prijave, austrijski kritičar Ronald Pohl u Der Standardu nazvao je Frljićevu predstavu “idiotskom predstavom“ i “cinizmom bez mjere i ukusa te da neugodno vonja na školski kabare.“ Uglavnom u Lijevoj našoj sve je moguće. U Rimu je Kaligula imenovao svog konja za senatora, a u RH Frljić postaje “ugledni“ režiser. Peđi Grbinu je javni prosvjed protiv “idiotske predstave“ bio “nacionalistički ispad“, Ante Tomić je “ugledni književnik“, Snežana Banović je preko noći postala profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti te sanja dan kad će na Akademiji uz nju predavati i Branimir Johnny Štulić. Iskazala je podršku “hrabroj ekipi predstave i upravi HNK Split.“ Bi li “hrabra“ ekipa ostala dugo u Splitu kad bi glumica Nika Mišković iz svoje vagine izvukla recimo hajdukovu zastavu ili zastavu duginih boja? Neka netalentirani Frljić postavi svoju “musaka predstavu“ u Sarajevu i neka Nika tamo iz vagine izvlači zastavu s ljiljanima. Denis Derk u Večernjaku se pita i pomalo čudi “Frljića iz Ljubljane nisu tjerali u rodni Travnik“. Čudno! I Slovenci su imali grdi rat kao, uostalom, i mi u Hrvatskoj. Ali Slovenski senzibilitet prema ratu je malo drugačiji. Njihov rat trajao je tri dana, a naš četiri godine. I upravo toliko smo puta osjetljiviji na naše svetinje. Toga se naš Denis nije sjetio. Ante Tomić finim JNA humorom podbada pravaše: ”Bez satelitske navigacije ljutiti pravaši nikada ne bi ni pronašli splitski HNK“. Taktika “Govnom na govno“ u pravilu proizvede loš vonj. Zanima me i to jako kako su i kojom navigacijom Nino Pavić i Jagna Pogačnik nabasali na književni talent jednog JNA podoficira? Ante izdaje malo knjige, a malo domovinu, pa potom snima filmove. Ali kad se okuša u Češkoj kao odskočnoj dasci za put na sanjani zapad doživi šok veći od Zlatka Galla kad je, nakon sjajnog izvješća o koncertu, doznao da ovaj nije ni održan. “Zavidni“ Česi sasjekli su njegovog Muškarca bez brkova na sitne komadiće k’o peršun. Intelektualni “creme de la creme“ lijeve medijske scene skočio je na zadnje noge u obrani “umjetničkih sloboda“ raznih Frljića, Tomića, Grlića, Hribara, Pavičića itd.

Jedan od istaknutijih jugo-nostalgičara je lik koji se do 1991.g. navodno zvao Milorad Babić pa je preko noći postao Matija. I tako je Matija, vjerojatno potaknut “nekulturnim“ ponašanjem branitelja pred HNK u Splitu, odlučio iste demaskirati pred progresivnom javnošću. Nakon što je ogulio zadnji krumpir kojim ga je nagradila “ustašoidna država“ (jer je zamračio nešto više od 3 milijuna kunića), Matija je otvorio svoju jugo-dušu: “Uvijek isti šljam. Profesionalni šatoraši, branitelji privilegija, krezubi, neoprani, neuki, beskorisni, zli, odrađivači za HDZ-ove, Klemove, Bandiće. Uvijek isti, najprljaviji talog društva. Dajte se u idućem ratu počistite međusobno. Društveno korisne funkcije nemate: u ratu ste korisni Čermacima i Todorićima kako bi primili metak da njima pomognete izgraditi dvorce i benzinske. Nakon rata najgorem političkom šljamu da mu osigurate glasove u zamjenu za nezaslužene privilegije. Ljudi niste, ne gurajte se među ljude. Iš’ bagro iz parkova…“ Onda Matija iliti Milorad malo ublažava grube glagole pa predlaže da se za NJIH uvede smrtna kazna. Ni više ni manje. Bravo Matija!!! Bravo i onom sudskom vijeću hrvatskog suda koje ti je za tri milje i nešto više kuna dalo rigoroznu kaznu guljenja krumpira. Da branitelji nisu s “krvavim gaćama“ kampirali na Velebitu dok si ti čekao da završi “otadžbinski rat“ i da se tebi i Jeleni Lovrić napokon ukažu Kadijević, Adžić, Mladić i ostali dragi oficiri, nikada ne bi došao u priliku biti ovako “hrabar“. Uzdaš se ti u Mirjanu Rakić koja je još u ožujku prošle godine podnijela “neopozivu“ ostavku pa je, milošću Božjom, preko Milanovića, Oreškovića i Plenkovića i dalje ostala u medijskom prostoru koji je u međuvremenu očišćen od Marka Juriča i sličnih. Ali tebe, i tebi slične neće i ne smije se dirati. Sve te hrvatske vlasti i HDZ-a i SDP-a su tvoje vlasti koje će uvijek štititi tebe Babiću, a ne one tvoje ”zle, krezube, neoprane i neuke”. Predlažeš da se “zli i neoprani“ u idućem ratu “počiste međusobno“. Pomoli se svom Bogu (ako ga uopće imaš) da do “idućeg“ rata ne dođe. Možda branitelji ne će mirisati tako fino po krumpiru k’o ti, ali dobro pamte uvrede. Oni se ubijaju vlastiti narod. Njih više od tri i pol tisuće namjerno se oprostilo od države koju su stvorili. I kad se preostali branitelji danas pitaju gdje je nestala Hrvatska kakvu su u “krvavim gaćama“ sanjali na Velebitu, morat ću to objasniti pomalo neakademski: u pi*ki, ne materinoj, već glumice Nike Mišković…

Ajmo, na malo veselije teme. Intelektualni proletarijat Lava Trockog, Marina Hrupić u Jutarnjem je skužila da je Angela Merkel ”ljukava ljisica”. Kad je prošli mjesec bila u Bijeloj kući pozvala je na summit posvećen ženama Trumpovu kćer Ivanu. I onda se desio skandal. Koji dan danas ne mogu shvatiti hrvatski medijski ljevičari. “Na summitu posvećenom ženama Ivanka je branila oca“. Ja jednostavno ne mogu vjerovati! Umjesto da iskoristi priliku koju joj je Angela pružila pa žestoko opali po Trumpu i demaskira ga kao lažova što je kod nas odmah krasno skužio Večernjakov Krasnec Tomica. Umjesto da brani oca, trebala je valjda ukazati na razmjere kataklizme i apokalipse nastale njegovim dolaskom u na vlast. Evo što je vulgarni kapitalizam napravio u odnosima roditelja ni djece. Mi smo to davno, hrvatski rečeno, “prevazišli“. U Lijepoj našoj pun je Sabor i Vlada političara koje ni vlastita majka ne može ni pokušati braniti. A Ivanka brani nesretnog Donalda bez obzira što su sve do sada o njemu napisali Marina Hrupić, Tomislav Krasnec, Marina Šerić, Ivan Đikić, Vedrana Rudan, Antonije Tomić… Barem on zna koje je Donland “govno“.

Još je Ciceron rekao: “Pares cum paribus facillime cengregantur“ Jednaki se s jednakim najlakše nađu.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI