Smaknuti nizozemski borci za nezavisnost grofovi Egmont i Horn – 1568.

Na središnjem trgu u Bruxellesu, ispred tamošnje Gradske vijećnice, smaknuti su Egmont i Horn bez milosti, a njihovo je odsijecanje glava uživio pratio navodno i vojvoda od Albe, guverner nizozemskih zemalja (koje su u to doba osim današnje Nizozemske uključivale također i Belgiju).

Dana 5. lipnja 1568. godine smaknuti su grofovi Egmont i Horn, borci za neovisnost nizozemskih zemalja od španjolske dinastije Habsburg i španjolskih vlasti općenito. Pripadali su najvišim krugovima aristokracije na području današnje Nizozemske, s time da je grof Lamoral Egmont posjedovao čak i titulu kneza tj. princa od Gaverea (franc. prince de Gavre, niz. prins van Gavere). Grof Horn bio je po muškoj lozi pripadnik znamenite dinastije Montmorency, koja je veliku ulogu odigrala i u francuskoj povijesti. Obojica su bila članovi Reda zlatnog runa, najvišeg habsburškog svjetovnog viteškog reda. Budući da su se Egmont i Horn zalagali za veću samostalnost nizozemskih zemalja, koje su u to doba bile pod vlašću španjolske grane dinastije Habsburg, kralj Filip II. Habsburški poslao je k njima zloglasnog vojvodu od Albe (Fernando Álvarez de Toledo y Pimentel) koji je trebao čvrstom rukom uvesti red. Vojvoda od Albe, koji je u to vrijeme bio veliki majordom španjolskog kralja Filipa II., a ujedno i jedan od najvećih zemljoposjednika na Pirenejskom poluotoku, imenovan je guvernerom nizozemskih zemalja (koje su u to doba osim današnje Nizozemske uključivale također i Belgiju). Krvavo se obračunao s tamošnjim borcima za nezavisnost protestantske vjeroispovijesti, a dao je uhititi i smaknuti čak i grofove Egmonta i Horna, premda su oni i dalje bili katolici. Spomenutog 5. lipnja 1568. godine na središnjem trgu u Bruxellesu, ispred tamošnje Gradske vijećnice, smaknuti su Egmont i Horn bez milosti, a njihovo je odsijecanje glava uživio pratio navodno i vojvoda od Albe. Započeo je krvavi nizozemski rat za nezavisnost, u kojem se sjeverni dio (otprilike današnja Nizozemska) uspio izboriti za samostalnost, dok je južni dio (otprilike današnja Belgija) ostao još stoljećima pod španjolskom vlasti.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI