Pula je postala glavna ratna luka velike države koja se u to se vrijeme prostirala od današnje Ukrajine pa sve do Milana.
Kamen temeljac Arsenala ratne mornarice u Puli svečano je položen 9. prosinca 1856. godine. Događaju je prisustvovao i car Franjo Josip, vladar Habsburške Monarhije koja je u Puli dobila svoju glavnu ratnu luku. S carem je u Puli bila i njegova supruga – poznata carica Elizabeta (Sissi).
Nakon što je blagoslovio kamen temeljac Franjo Josip tri puta je čekičem udario po njemu, tada je zasvirala himna uz podizanje carskog stijega, a s okolnih tvrđava odjeknula je počasna paljba (21 plotun).
Narednih godina u Arsenalu su izgrađene strojarska i limarska radionica, bojadisaonica, radionice za izradu jarbola,jedara i vesla, kotlarska radionica, kovačnica s dvije dizalice, četiri kupolne peći, modelarnica, maketarnica, radionica torpeda, direkcija artiljerije s oružarnicom, zapovjedna zgrada Arsenala, pomorski muzej, spremišta za opremu brodovlja… Grade se bojni brodovi – linijski i kazamatni, fregate,topovnjače, podmornice… Prvi ratni brod sagrađen u Arsenalu zvao se Kaiser (hrv. car).
Kao glavna ratna luka velike države (Habsburška Monarhija u to se vrijeme prostirala od današnje Ukrajine pa sve do Milana), Pula je imala znatnu čast, naročito s obzirom da su pod istim vladarom u to doba bili i lučki gradovi Venecija i Trst.
Zahvaljujući strateškom i vojnom značenju, Pula se u godinama nakon gradnje Arsenala povećala oko 60 puta, tako da je uoči Prvog svjetskog rata imala znatno više stanovnika i od Splita i od Osijeka. Pulski Arsenal dijelom je bio smješten i na otočiću Uljaniku, koji je s vremenom povezan s kopnom.
piše: Dražen Krajcar