Erupcija Vezuva uništila Pompeje i Herkulanej (79.)

0
184

Katastrofalna erupcija Vezuva koja je uništila Pompeje, Herkulanej te još niz antičkih rimskih naselja započela je 24. kolovoza 79. godine. Erupciji Vezuva prethodili su brojni potresi od kojih je najrazorniji bio onaj 67. Ipak, Pompeji su se brzo oporavljali zahvaljujući svojoj snažnoj ekonomiji.

Do erupcije se vjerovalo da je Vezuv obična planina. Sudbonosnog dana oko podneva uz strahovit prasak čep od otvrdnule lave kojim je bio začepljen krater vulkana se rasprsnuo od nagomilanog pritiska. Eksplozija je izbacila stup vulkanskog materijala visok oko 20 km., koji je slijedila kiša malog kamenja (lapilli), te vulkanskog pepela koji je zatrpao sve u radijusu od 70 km. U vrijeme erupcije u Pompejima je živjelo oko 20.000 ljudi od kojih je većina poginula od otrovnih plinova iz vulkanskog kamenja.

Loading...

Ta je erupcija dobro je dokumentirana zahvaljujući zapisima Plinija Mlađeg, koji je osobno svjedočio tom događaju. On je bio admiral rimske flote u obližnjem Misenu i znanstvenik prirodoslovac, a u svom pismu Tacitu opisuje katastrofu u kojoj je poginuo i njegov stric Plinije Stariji: „Pojavio se oblak koji mogu opisati samo oblikom guste čempresove krošnje … Kontinuirani i dugi potresi su tresli kuću, kao da je netko pomjerao iz temelja, u jednom trenutku slabo, u drugom jače. Ljudi ispred kuće su bili prestrašeni od kamenja koje je padalo s neba, iako je bilo svijetlo i tako prhko da se lomilo na dodir; … ipak sam odlučio izaći van s jastucima na glavi.”

Nekoliko dana kasnije na mjesto katastrofe stigla je carska senatorska komisija da organizira pomoć za malobrojne preživjele. Sljedeće godine tamo je došao i car Tit koji je zaključio da su uzaludni svi pokušaji za obnovom Pompeja i Herkulaneja.

Od tada Pompeji su tijekom stoljeća potpuno zaboravljeni. Arheolozi su Pompeje otkrili tek sredinom 18. stoljeća. Lava koja je prekrila Pompeje, slojem debelim više metara, omogućila je cjelovito upoznavanje rimske arhitekture, umjetnosti, običaja, ali i svakodnevnoga života toga razdoblja.

piše: Dražen Krajcar

Original možete pronaći na povijest.hr