Iskrcavanje Fidela Castra i Che Guevare na Kubu (1956.)

0
94

Njih više od 80 uguralo se u jahtu namijenjenu za samo 12 osoba.

Drugog prosinca 1956. godine kubanski revolucionari predvođeni Fidelom Castrom iskrcali su se na Kubu, okončavši tako period egzila koji su proveli u Meksiku i započevši novu fazu revolucionarne borbe na otoku. U Meksiku je Castro bio od kad je morao pobjeći s Kube nakon prvog pokušaja napada na režim Fulgencia Batiste. Tamo je osnovao pokret 26. srpnja čije ime simbolički podsjeća na neuspio prvi pokušaj puča iz 1953. godine.

Loading...

Fidel Castro se za vrijeme boravka u Meksiku upoznao s Ernestom Che Guevarom, argentinskim revolucionarom, i počeo je pripremati planove za povratak na Kubu i rušenje tamošnjeg režima. Vježbali su ratne vještine i nabavili brod kojim će otići na Kubu. Bila je to američka jahta imena Granma (skraćeno od Grandmother, po baki bivšeg vlasnika). U tu jahtu dužine 18 metara i kapaciteta 12 osoba ukrcali se u meksičkom gradu Tuxpanu Fidel Castro, njegov brat Raul, Che Guevara i još 79 revolucionara. Dakle, preko 80 osoba ukrcalo se u brod namijenjen za njih 12.

Uputili su se prema Kubi, putem umalo potonuvši zbog pretjeranog opterećenja broda. Iskrcali su se na plaži Las Coloradas u nepristupačnom dijelu Kube. Uskoro ih je napala Batistina vojska pa je većina izginula. Preživjelih dvadesetak povuklo se u planinu Sierra Maestra i od tamo započelo dugotrajni gerilski rat. Tamo je Castro organizirao svoj stožer gdje je, uz Chea i brata Raula, vodio glavnu riječ. Pokrenuo je borbu uz potporu lokalnog stanovništva, a vremenom je sve više nezadovoljnih Kubanaca pristupalo pokretu 26. srpnja. Nakon tri godine borbi Castrove jedinice pobjedonosno su umarširale u Havanu iz koje je Batista pobjegao u SAD zbog čega su izbili i prvi sukobi između dviju država koji će se protezati desetljećima, a u jednom trenutku čak i dovesti svijet na granicu nuklearnog rata.

Jahta Granma danas je kubanski revolucionarni simbol, a dan kad je izvršeno iskrcavanje proglašen je danom kubanskih oružanih snaga.

piše: Dražen Krajcar