Kako je uzorak tla s Mjeseca prodan privatnoj osobi? (1970.)

0
110

Sovjetska sonda Luna 16, prva koja je uzela uzorke s mjesečeve površine i poslala ih natrag na Zemlju, sletjela je na Mjesec 20. rujna 1970. godine. Bio je to velik uspjeh SSSR-a, jer je to bila prva robotska sonda u povijesti koja je automatski uzela uzorke s nekog svemirskog tijela i donijela ih na našu planetu.

Luna 16 imala je masu oko 5.600 kilograma. Sletjela je na dio Mjeseca koji se zove More plodnosti (lat. Mare Fecunditatis). Njeno slijetanje bilo je prvo koje je izvedeno na tamnoj strani Mjeseca.

Loading...

Manje od jednog sata nakon slijetanja, sonda je započela bušenje. Automatska bušilica u sedam minuta bušenja došla je do dubine od oko 35 centimetara. Zatim se zaustavila, a uzorak tla uvučen je u dio sonde namijenjen lansiranju prema Zemlji. Kapsula s uzorkom mjesečevog tla sadržavala je 101 gram materije. Lansirana je s površine Mjeseca i nakon nekoliko dana stigla je u orbitu oko Zemlje.

Kapsula se spustila na zemljinu površinu oko 80 kilometara od grada Jezkazgana u Kazahstanu. Sovjeti su analizirali dobiveni materijal (spomenuti 101 gram). Većinom se radilo o tamnom bazaltu. Nakon raspada SSSR-a djelić tog materijala (oko 0,2 grama) prodan na aukciji za 442.500 dolara. To je danas jedini komadić mjesečevog materijala koji je legalno u privatnom vlasništvu. Napomenimo, po navedenoj bi cijeni uzorak s Mjeseca vrijedio više od 2,2 milijarde dolara po kilogramu. Nijedan dio mjesečevih uzoraka koje su Amerikanci donijeli prilikom Apollo misija nije službeno bio na tržištu.

Original možete pronaći na povijest.hr