Kaligula jedan od najzloglasnijih rimskih careva (12.)

Dana 31. kolovoza 12. godine rodio se jedan od najzloglasnijih rimskih careva – Kaligula. Pravo mu je ime bilo Gaius Julius Caesar Augustus Germanicus, a nadimak Kaligula znači čizmica i dolazi od umanjenice za riječ Caliga, koja označava rimsku vojničku čizmu izrađenu od gusto posloženih traka kože (ponešto slično visokim zatvorenim sandalama). Taj je nadimak dobio jer su ga kao dječaka od svega 2 do 3 godine u očevom vojnom logoru oblačili u minijaturno vojno odijelo s oklopom i čizmicama. Vojnici su ga po tome počeli nazivati čizmica, premda on sam kasnije nije volio taj nadimak.

Kaligula je postao rimskim carem u dobi od samo 24 godine, točnije 37. godine kršćanske ere. Bio je tek treći po redu rimski car, nakon Augusta i Tiberija, a njegova rana vladavina bila je gotovo idilična. Rimljani su isprva bili sretni što imaju tako mladog i dobrog cara.

Međutim, oko 6 mjeseci nakon što je zavladao, Kaligula se teško razbolio. Možda je bila riječ o svojevrsnom psihičkom slomu. Ostatak njegove vladavine ponašao se u najmanju ruku čudno, po mnogim opisima gotovo kao čudovište. Poznate su priče o njegovoj incestuoznoj vezi sa svoje tri sestre, koje je navodno čak i prostituirao. Da bi skupio novac, navodno je u jednom krilu carske palače otvorio javnu kuću.

Svoga konja Incitatusa držao je u mramornoj staji, pozivao na večeru i hranio zlatnim ječmom. Navodno je obećao da će ga imenovati konzulom i svećenikom. Kad jednom prilikom u areni nije bilo dovoljno kriminalaca da budu bačeni divljim zvijerima, Kaligula je naredio da dio gledatelja bace u arenu. Proglasio se i bogom te izgradio sebi hramove u Rimu i drugim gradovima Carstva.

Ogromna trošenja na luksuz, primjerice pijenje bisera rastopljenih u octu i veliki javni spektakli, te tiransko ponašanje i seksualna izopačenost izazvali su mržnju prema Kaliguli kod Rimljana. Na kraju su ga ubili urotnici višestrukim ubodima noža, slično Cezaru. Na prijestolje je zatim došao njegov postariji ujak Klaudije.



Original možete pronaći na povijest.hr

Facebook Comments

Loading...
DIJELI