Kralj Aleksandar proglasio Kraljevinu Jugoslaviju (1929.)

0
381

Nakon atentata u beogradskoj Skupštini u lipnju 1928. godine kralj Aleksandar Karađorđević je poslije bezuspješnih konzultacija s vodećim političarma kako smiriti stanje, pogotovo odnose Srba i Hrvata, u državi 6. siječnja 1929. ukinuo Ustav, raspustio Skupštinu i uveo osobnu diktaturu. Uskoro su zabranjene i sve političke stranke, a 3. listopada 1929. godine kralj objavljuje Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja.

Zakonom je dotadašnja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju da bi se pokazalo jedinstvo naroda u državi. Aleksandar je tako proklamirao geslo: „Jedan narod, jedan kralj, jedna država“. Ukinute su sve nacionalne posebnosti, a stvorena je umjetna jugoslavenska nacija sa jugoslavenskim jezikom kao službenim.

Loading...

Kraljevina je podijeljena na 9 banovina, umjesto dotadašnje podjele na oblasti, i grad Beograd. Novoosnovane banovine bile su: Dravska (sa sjedištem u Ljubljani), Savska (Zagreb), Vrbaska (Banja Luka), Primorska (Split), Drinska (Sarajevo), Zetska (Cetinje), Vardarska (Skoplje), Moravska (Niš) i Dunavska (Novi Sad). Banovine su zamišljene kao jedinice na koje je prenesena vlast iz nadležnosti centralnih organa, ali u zbilji sva vlast ostala je koncentrirana u osobi kralja i njegovih najbližih suradnika.

Prostor bivše Kraljevine Hrvatske (Slavonija i Dalmacija), Međimurje i Kastav bio je podijeljen na dvije banovine – Savsku i Primorsku, s tim da su neki krajevi (Srijem, Zemun, Dubrovačko područje…) uključeni u druge banovine. S druge, pak, strane, neka područja koja nisu bila u sastavu Kraljevine Hrvatske dodana su spomenutim banovinama – Črnomelj s Metlikom, područje zapadne Hecegovine…

Ovakva podjela ostala je na snazi do 1931. godine kada je došlo do novog razgraničenja, ali je broj banovina ostao isti.

Piše: Dražen Krajcar

Original možete pronaći na povijest.hr