Krfska deklaracija – sporazum koji je ostao mrtvo slovo na papiru – 1917.

U dokumentu se naglašava nacionalno jedinstvo “troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca”.

Prvi politički ugovor između Kraljevine Srbije i Jugoslavenskog odbora (JO) potpisan je 20. svibnja 1917. godine na grčkom otoku Krfu, gdje su srpski kralj, prijestolonasljednik i vlada bili u egzilu. Dokument je u povijesti ostao zapamćen kao Krfska deklaracija kojom je dogovoreno osnivanje nove države na osnovi nacionalne ravnopravnosti. Potpisali su je predsjednik srpske vlade Nikola Pašić i predsjednik JO Ante Trumbić.

Iako je dotad izbjegavao bilo kakve obveze spram Odbora i dogovora o uređenju buduće države, Pašić je promijenio politiku zbog novonastale situacije u Prvom svjetskom ratu. Naime, u Rusiji je zbačen car koji je bio najveći srpski zaštitnik, u rat je ušao SAD koji nije bio potpisnik Londonskog ugovora (južni dio jadranske obale ide Srbiji), a srpska vojska nalazila se u teškoj situaciji na solunskoj fronti. Uza sve to, Jugoslavenski odbor imao je sjedište u Londonu gdje se odlučivalo o političkim aspektima rata i uređenju Europe nakon njega, pa je Pašić odlučio osigurati srpske pozicije ako kod Antante prevlada jugoslavensko rješenje.

Pregovori oko sadržaja Deklaracije trajala su više od mjesec dana. Konačno je dogovoreno da će se, nakon završetka Prvog svjetskog rata, dijelovi Austro-Ugarske naseljeni Slovencima, Srbima i Hrvatima sjediniti s Kraljevinom Srbijom u državu koja će biti ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija na čelu s dinastijom Karađorđevića. Naglašava se nacionalno jedinstvo “troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca” te “ravnopravnost dva pisma i tri vjere”. Odlučeno je da će Ustav biti izglasan kvalificiranom većinom, bez nacionalnog nadglasavanja.

Krfskom deklaracijom bili su zadovoljni predstavnici srpske oporbe i Jugoslavenskog odbora, koji su vjerovali da će nova država svojim narodima osigurati punu slobodu i ravnopravnost, a prihvatio ju je i Crnogorski odbor. Za razliku od njih, Pašić je Deklaraciju smatrao samo privremenim manevrom koji će u budućnosti izgubiti na značaju, i bio je u pravu. Način na koji je provedeno ujedinjenje (1918.) i donesen ustav (1921.) bio je potpuno u suprotnosti s načelima Krfske deklaracije.



piše: Dražen Krajcar

Original možete pronaći na povijest.hr

Facebook Comments

Loading...
DIJELI