Krvava nedjelja u Irskoj (1972.)

Današnji sukobi između Iraca i Engleza sežu u 12. stoljeće kada su Englezi proširili kraljevstvo na Irsku. Od 12. do 20. stoljeća izbili su mnogobrojni sukobi i ratovi, ali je za ovaj članak ključna 1921. godina, kad Ujedinjena Kraljevina i Irska sklapaju sporazum. Irci su napokon dobili pravo na vlastitu državu, ali je sjeverni dio otoka – Ulster – ostao u sastavu Ujedinjenog kraljevstva. Time je stvorena Sjeverna Irska s posebnim parlamentom.

Irci su bili katolici, a engleski doseljenici protestanti i činili su većinu ne samo u Ulsteru, nego i u novom parlamentu. Irci nisu bili zadovoljnim ni podjelom otoka ni stanjem u novostvorenoj državi. Osnivaju se paravojne organizacije kao što je poznata IRA (engl. Irish Republican Army)Odgovor vlasti na terorističke akcije i diverzije bile su represivne mjere i diskriminacijski zakoni. Nasilje na ulicama sjevernoirskih gradova najviše je bilo izraženo krajem 60-ih i početkom 70-ih.

Treba napomenuti da su osnivane i organizacije koje su mirnim putem i diplomacijom nastojale postići mir. Organizirani su mirni protesti i marševi kojima se zahtijevala jednakost katolika i protestanata. Budući da su se mirni prosvjedi pretvarali u masovne prosjede i nasilje, britanska vlada šalje vojsku, pa broj članova paravojnih organizacija naglo raste. Katolička Sjevernoirska organizacija za građanska prava (engl. North Ireland Civil Rights Association) organizirala je u gradu Londonderryju dotad najveći prosvjed.

Te nedjelje, 30. siječnja 1972. sudjelovalo je 5000 – 30000 ljudi. Vojska je postavila barikade ispred glavnog trga. Prosvjednici su promijenili smjer kretanja, ali je jedna grupa prosvjednika počela bacati kamenje na vojsku koja je odgovorila na uobičajen način – vodenim topovima, gumenim mecima i suzavcem. Vojska je potom dobila informaciju da se u blizini nalazi snajperist te počela nekontrolirano pucati na prosvjednike. Mirni prosvjed pretvorio se u krvoproliće. Odmah nakon početka pucnjave, izdana je zapovijed o prekidu, ali se vojska na to oglušila. Poginulo je 14 osoba (od kojih je dvoje pregaženo), a stotine su ranjene i uhićene. Ovaj je događaj prozvan Krvavom nedjeljom. Te je godine izvedeno preko 1000 bombaških napada i 500 oružanih akcija, a poginulo je preko 450 ljudi. Parlament u Sjevernoj Irskoj uskoro je ukinut.

Godine 1998. premijer Tony Blair pokreće istragu o tome što se zaista dogodilo na Krvavu nedjelju. Bila je to nadulja i najskuplja istraga u britanskoj povijesti. Nakon 12 godina i 195 milijuna funti prosvjednici su proglašeni nedužnima. Premijer David Cameron priznao je da je britanska vojska prva ispalila metak te se ispričao Ircima na tom sramotnom činu britanske vojske.



Piše: Marsela Alić

Original možete pronaći na povijest.hr

Facebook Comments

Loading...
DIJELI