Meksički revolucionar Pancho Villa ubijen iz zasjede

Dana 20. srpnja 1923. ubijen je meksički revolucionar Pancho Villa. Pravo ime bilo mu je José Doroteo Arango Arámbula, a ubijen je u dobi od 45 godina u gradu Parralu u meksičkoj saveznoj državi Chihuahua. Taj se grad nalazi u sjevernoj polovini Meksika, gotovo 300 kilometara od granice sa SAD-om koja leži na rijeci Rio Grande.

Pancho Villa jedna je od najistaknutijih ličnosti Meksičkog građanskog rata, razdoblja brojnih pučeva, pobuna i građanskih sukoba u Meksiku od 1910. do 1920. godine. Rođen kao sin siromašnog najamnika, Villa je u ranoj dobio ostao bez roditelja i nikad nije stekao formalno obrazovanje. Ipak, naučio je čitati i pisati te se iz sitnog lopova uzdigao u čuvenog vođu gerilaca. Priključio se revolucionarima protiv diktatorskih režima Porfirija Díaza i Victoriana Huerte. Godine 1914. uspio je čak postati guverner savezne države Chihuahuae, ali se s njima uskoro posvadio. Pobjegao je na sjever Meksika s drugim poznatim revolucionarom Emilianom Zapatom te živio kao bandit.

Kako bi dokazao da vlasti u Meksiku ne kontroliraju sjeverni dio zemlje, Villa je napao i ubio tridesetak američkih građana. Amerikanci su poslali vojsku u potragu za Villom, ali niti oni niti meksička vlada nisu ga uspjeli pronaći. Vlasti su 1920. napokon sklopili dogovor s Villom, davši mu ranč kod spomenutog grada Parrala, a zauzvrat se morao odreći bavljenja politikom.

Pancho Villa živio je pred ubojstvo na svom ranču pokraj grada Parrala, u koji bi znao dolaziti obavljati bankovne i druge poslove. Obično je uz sebe imao skupinu tjelesnih čuvara (tzv. Dorados), no na dan ubojstva bio je u pratnji samo malog broja suradnika. Kad se vozio gradskim ulicama u crnom automobilu marke Dodge, upao je u zasjedu naoružanih atentatora. Sedam ljudi s puškama ispucalo je u njegov automobil više od 40 hitaca. Villu je pogodilo čak devet dumdum metaka pa je umro na licu mjesta. Postoji više teorija o tome tko je organizirao ubojstvo Pancha Ville. Neki smatraju da se u priču bili upleteni tadašnji i budući meksički predsjednici – Álvaro Obregón i Plutarco Elías Calles.

Piše: Boris Blažina



Facebook Comments

Loading...
DIJELI