Dana 30. listopada 1632. godine smaknut je francuski aristokrat Henri II. de Montmorency, posljednji muški pripadnik nekoć moćne i bogate vojvodske grane obitelji de Montmorency. Ta je obitelj svojedobno navodno posjedovala čak oko 600 utvrda diljem Francuske, a ime je dobila po mjestu Montmorency sjeverno od Pariza. Obitelj de Montmorency dala je tijekom povijesti čak 12 maršala Francuske, šest vrhovnih vojnih zapovjednika te velik broj dvorskih dostojanstvenika. Titulu vojvode od Montmorencyja (fr. Duc de Montmorency) dobili su 1551. (vojvodska titula bila je najviša među aristokratskim titulama u Francuskoj).
Zanimljivo je da je Henri II. de Montmorency nosio istovremeno i čast maršala i admirala Francuske. Osim toga, bio je potkralj Nove Francuske, koja je obuhvaćala francuske kolonijalne posjede u Sjevernoj Americi. Istaknuo se u službi kralja Luja XIII., poglavito protiv francuskih protestanata (hugenota), a maršalski je čin dobio u ratu protiv španjolskih Habsburgovaca za kontrolu nad sjevernom Italijom, nakon što je junačkim pothvatom osobno zarobio protivničkog generala.
Smaknut je na današnji dan zbog sudjelovanja u pobuni protiv moćnog kardinala Richelieua. Pogubljenje je održano u gradskoj vijećnici u gradu Toluouseu, navodno pomoću naprave slične kasnijoj giljotini. Iako su napisane brojne peticije da ga se poštedi, jedina milost koju su mu kralj i Richelieu pokazali jest da ga nisu dali pogubiti javno. Njegova vojvodska titula, budući da nije imao muških nasljednika, prešla je na njegovu sestru – princezu Charlotte Marguerite de Condé.
Original možete pronaći na povijest.hr