Švedski vikinzi na ekspediciji prema istoku

Uz putovanja na Bliski istok i Rusiju, Šveđani su plovili niz Vislu, Odru, pa i Dunav (dio puta prešli bi noseći brodove kopnom). Drugi su pošli bliže na istok, u Finsku, kamo su išli u potragu za krznom. Brojna finska jezera bila su pogodna za kretanje nordijskih brodova.

Još u srednjem vijeku postojale su kulturne razlike između triju nordijskih naroda: Norvežana, Danaca i Šveđana (Islanđani su kao narod nastali tek kasnije). Dok su Norvežani i Danci uglavnom putovali na zapad i jug, Šveđani su išli istočno, u baltičke zemlje, sjevernu Njemačku, Poljsku i slavenske zemlje, gdje su se bavili pljačkom i trgovinom. Te Nordijce stranci su često nazivali Varjazima, a jedna skupina njih zvala se Rusi. Smatra se da su upravo prema njima nazvani današnji Rusi, iako postoje i alternativne teorije o porijeklu toga imena.

Baltik je već prije njihova dolaska bio trgovačko središte. Šveđani su kretali iz gradova poput Mecklenburga u Njemačkoj i Wolina u Poljskoj (napomenimo da su Šveđani Wolin zvali Jómsborg, a iz njega su potjecali jómsvikinzi, poznata ratnička družina o kojoj je sačuvana čitava saga). Neke od tih ekspedicija stigle su do Bizantskoga Carstva (zabilježeno je da su 860. napali i opljačkali predgrađe Carigrada) ili čak do Bagdada. Najbogatiji izvor o tim putovanjima je Saga o Ingvaru Putniku (ili Ingvaru koji je daleko putovao). U tom je djelu opisano istraživanje velikih riječnih sustava u Rusiji (Dnjepar i Volga) i Ukrajini, sve do Kaspijskoga mora. U sagi se nalaze mnogi fantastični detalji poput divova i čarobnjaka, a i sam protagonist Ingvar većinom je legendarna ličnost samo labavo utemeljena na stvarnom istraživaču koji je oko 1040. putovao po toj regiji. Valja spomenuti da je riječ o vrlo poznatom čovjeku jer je sačuvano čak 26 kamena s runama koje spominju tu ekspediciju, a spominje ga se i u tzv. Gruzijskoj kronici, u Gruziji poznatoj kao Kartlis Tskhovreba.

Kao što je bio slučaj i na zapadu, nakon početnih istraživačkih, pljačkaških i trgovačkih pohoda slijedila je kolonizacija. Nordijci su izgradili mnoga trgovačka naselja uz rijeke i jezera (npr. Staraja Ladoga, Kijev i Novgorod). U njih su se zatim uselili Slaveni, Balti i/ili Finci iz okolice, čime su stvorena multikulturalna središta iz kojih se razvila Kijevska Rus, prethodnica današnje Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.

Piše: Boris Blažina



Original možete pronaći na povijest.hr

Facebook Comments

Loading...
DIJELI