Kroz stoljeća je bio najveći autoritet u filozofiji i teologiji kršćanstva.
Jedan od najznamenitijih latinskih crkvenih otaca i veliki kršćanski crkveni učitelj sveti Augustin rođen je 13. studenog 354. godine. Izvorni oblik njegovog imena bio je Aurelije Augustin (lat. Aurelius Augustinus), a rodio se u gradu Tagasti u rimskoj pokrajini Numidija, u sjevernoj Africi. Nekoć je sjeverna Afrika pripadala najnaprednijim područjima Rimskog Carstva, a bila je i njegova žitnica. Sv. Augustin živio je u doba posljednjih ostataka moći nekad velikog Rimskog Carstva. Naime, upravo u njegovo vrijeme vladao je rimski car Teodozije, posljednji vladar čitavog Rimskog Carstva tj. njegovog istočnog i zapadnog dijela (nakon što su Teodozijevi sinovi Arkadije i Honorije podijelili naslijeđeno carstvo ono više nikada nije ujedinjeno).
Majka sv. Augustina bila je Monika, pobožna kršćanka koja je također svetica Katoličke crkve, a otac rimski dekurion poganin Patricije. U mladosti je prezirao vjeru svoje majke, bio je (kako je poslije o tome sam sudio) poganin, griješnik i razvratnik. Tražeći spoznaju, gnozu, prionuo je uz dualistički maniheizam, čije se osnovne ideje borbe dobra i zla vide i u njegovim budućim djelima.
Potaknut propovijedima milanskoga biskupa Ambrozija rasplet svojih unutrašnjih dilema nalazi u kršćanstvu te se sa 33 godine krsti u Milanu (u uskrsnoj noći 24/25. travnja 387.). Preobračeni Augustin vraća se u Afriku, rasprodaje cijelo svoje imanje, a novac daje siromasima. Nakon 3 godine redovničkoga života, zaređen je 391. u Hiponu za svećenika, a 396. postao je biskup tog grada.
Kroz cijelo svoje učenje, Augustin je naglašavao potrebu preobraćenja kao temeljnu poruku evanđelja. Postao je glasovit po svojoj jasnoći i nauku. U Augustinovoj filozofiji Bog ima središnje mjesto, on je uzrok i svrha svega, svemoguć je, premudar i predobar. Sve dobro potječe od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra. Zastupao je voluntarističko gledište prema kojem je bitna čovjekova volja koja je slobodna i neovisna o razumu i svijesti. Također Bog stvara svijet odlukom svoje volje. Svoje teološko naučavanje Augustin zasniva na autoritetu Pisma, predaje i Crkve te na sposobnosti ljudskog razuma da shvati istinu, da je izrazi i brani od napada. Osnovne su teološke teme kojima se Augustin bavio pitanja o Trojstvu, kristologiji, mariologiji, istočnome grijehu i milosti.
Kao filiozof i teolog Augustin je napisao više od 90 djela, a u nekoliko idućih stoljeća on će biti osnovni autoritet u filozofiji i teologiji. U Srednjem vijeku, na temelju njegova djela O državi Božjoj, rješavati će se dilema između duhovne i svjetovne vlasti. Ostala poznata djela su mu O kršćanskome nauku, O Trojstvu, Poučavanje neupućenih, Ispovijesti i mnoga druga.
Augustin je umro u 76. godini u svom biskupskom sjedištu u Hiponu. U trenutku njegove smrti Vandali su opsjedali Hipon, no prekinuli su opsadu ubrzo nakon što je on preminuo. Katolička crkva slavi blagdan sv. Augustina 28. kolovoza, jer je on tog datuma 430. godine umro (čime je rođen za Nebo).
piše: Dražen Krajcar