Talir Marije Terezije – austrijski novac u višestoljetnoj upotrebi (1750.)

0
37

U austrijske zemlje uveden je 7.11.1750. talir (srebrni novac) zvan Konventionstaler. Bilo je to tijekom vladavine znamenite carice Marije Terezije, a taj se novac pokazao nevjerojatno dugovječnim. Naime, još u 20. stoljeću koristio se u velikom dijelu Afrike i Bliskog istoka (osobito Arapskog polutotoka), pod nazivom talir Marije Terezije (njem. Maria-Theresien-Taler). U regijama uz Crveno more bio je u 20. stoljeću taj talir toliko popularan da tamošnji trgovci nisu prihvaćali nikakav drugi novac.

Konventionstaler je dobio naziv po konvenciji (njem. Konvention) o sadržaju srebra u novcu, koju su osim Austrije prihvatile i njemačke zemlje unutar Svetog Rimskog Carstva. Prema toj je konvenciji jedan Konventionstaler sadržavao desetinu kölnske marke srebra (kölnska marka bila je jedinica za masu od oko 233 grama). Po toj odredbi jedan Konventionstaler sadržavao je 23,385 grama čistog srebra, što se zadržalo i u spomenutom novcu koji je bio u optjecaju u Africi i na Bliskom istoku tijekom 20. stoljeća.

Loading...

Prema današnjim cijenama srebra taj bi metal u jednom taliru vrijedio desetak eura. Novčić talira Marije Terezije imao je promjer od oko 40 milimetara i debljinu od 2,5 milimetara. Na njemu se nalazio natpis koji nakon 1780. godine više nije mijenjan, a glasio je: “M. THERESIA D. G. R. IMP. HU. BO. REG.” (na prednjoj strani) i “ARCHID. AVST. DUX BURG. CO. TYR. 1780 X” (na stražnjoj strani). Sve nabrojane kratice u punom obliku označavale su latinsku sintagmu “Maria Theresia, Dei Gratia Romanorum Imperatrix, Hungariae Bohemiaeque Regina, Archidux Austriae, Dux Burgundiae, Comes Tyrolis. 1780 X”, što u prijevodu znači “Marija Terezija, Božjom milošću carica Rimljana, kraljica Ugarske i Češke, nadvojvoda Austrije, vojvoda Burgundije, grof Tirola. 1780 X”. Slovo X (rimski 10) na kraju označavalo je spomenutu činjenicu da je Konventionstaler sadržavao jednu desetinu kölnske marke srebra.

Original možete pronaći na povijest.hr