Dana 11. ožujka 1425. godine prije Krista, prema konvencionalnoj kronologiji, umro je egipatski faraon Tutmozis III., vladar iz XVIII. staroegipatske dinastije. Dobio je nadimak Napoleon starog Egipta zbog svoje izrazito ekspanzivne vanjske politike. U vojnom i osvajačkom smislu stari Egipat doživio je u razdoblju njegove vladavine svoj vrhunac. Prije Tutmozisa III. Egiptom je vladala znamenita kraljica Hatšepsut, koja mu je bila pomajka, ali i krvna rođakinja (otac Tutmozisa III. bio je polubrat kraljice Hatšepsut, a ujedno i njen suprug).
Kao vladajući faraon, Tutmozis III. proširio je egipatsku vlast sve do hetitskog područja na sjeveru (Hetiti su u to doba vladali Malom Azijom). Zauzeo je područje današnjeg Izraela i Palestine, kao i obalna područja današnje Sirije i Libanona. S druge strane, na jugu je Tutmozis III. vodio vojne pohode sve do Nubije. U onodobnim je opisima prikazivan kao veliki ratnik, koji nemilosrdno uništava svoje neprijatelje. Tutmozis je usto poznat i po gradnji pedesetak hramova i mnoštva raskošnih grobnica koji se odlikuju brojnim i stilistički zanimljivim stupovima.
U Tutmozisovo je vrijeme uništen velik broj spomenika na kojima je prikazana kraljica Hatšepsut. Tradicionalno se to pripisivalo Tutmozisovoj osvetoljubivosti i zavisti prema velikoj vladarici jer mu nije dozvolila da uzme svu vlast u svoje ruke na početku vladavine, ali u novije vrijeme je više prihvaćena teorija da je to učinio kako bi spriječio da rođaci Hatšepsut ospore pravo njegovog sina Amenhotepa (Amenofisa) II. na prijestolje. Zanimljivo je da je Tutmozis III. bio i izravni muški predak faraona Tutankamona, koji je preminuo otprilike stotinu godina kasnije.
Original možete pronaći na povijest.hr