U Slavonskoj Vojnoj krajini pokušali uzgajati pamuk (1812.)

0
208

Početkom 19. stoljeća, u vrijeme napoleonskih ratova, graničarska uprava Slavonske Vojne krajine tražila je način kako da poboljša uvjete života seljacima koji su, osim rada na zemlji, gotovo cijeli (kratki) životni vijek morali ratovati za potrebe habsburških vlasti. Naime, seljaci su bili siromašni, bolesni i neuhranjeni i samim time nedovoljno motivirani da čuvaju granicu ili odlaze u vojne pohode diljem Europe.

Tako se počinje eksperimentirati s sadnjom kineske riže, uzgojem dudovog svilca te uzgojem pijavica, koje su se u to vrijeme koristile za liječenje bolesti puštanjem krvi. Svi ti eksperimenti, osim uzgoja dudovog svilca, nisu bili dugog vijeka. 

Loading...

Neslavno je propao i pokus s uzgojem pamuka kojeg je 1812. pokrenuo krajiški upravni časnik Seltenmayer. On je u tu svrhu angažirao više od 500 radnika i 74 lokalnih seljaka da pripreme zemljište za  sadnju pamuka u brodskom Posavlju. Iako u prvim izvještajima Seltenmayer javlja da pamuk “izvrsno i bujno napreduje” 22. rujna rezignirano piše da je cijeli nasad uništio rujanski mraz. Nakon ovog neuspjeha stručni savjet provincije Slavonski Brod zaključio je da tamošnja klima ne odgovara uzgoju pamuka i od tog se nauma odustalo. 

Uskoro su završili i napoleonski ratovi, a prijetnja od oslabljelog Osmanskog Carstva bila je neznatna tako da Vojna krajina gubi na značaju te se shodno tome i zaboravlja na nesretne seljake-graničare.

Piše: Dražen Krajcar

Original možete pronaći na povijest.hr