Dana 9. srpnja 1701. odigrala se Bitka kod Carpija, prva u Ratu za španjolsko naslijeđe. Taj je rat trajao zatim gotovo 13 godina i uzrokovao je goleme ljudske žrtve, kao i veliko prekrajanje političke karte Europe. Rat se vodio oko prava na nasljeđivanje prostranih španjolskih posjeda, koji su osim Španjolske u to vrijeme obuhvaćali velik dio Italije, područje današnje Belgije, goleme dijelove Sjeverne i Južne Amerike, Filipine, kao i velik broj drugih španjolskih kolonija diljem svijeta.
Problem s nasljeđivanjem nastao je nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz tamošnje grane dinastije Habsburg. Austrijski su Habsburgovci po logici srodstva željeli preuzeti Španjolsku, no francuski kralj Luj XIV., čijoj je dinastiji spomenuti španjolski kralj oporučno ostavio posjede, proglasio je novim kraljem Španjolske svog unuka Filipa. Car Leopold I. Habsburški poslao je preventivno u Italiju svog vojskovođu princa Eugena Savojskog, koji se u spomenutoj Bitki kod Carpija suprotstavio Francuzima. Eugen Savojski prodro je u Italiju sa sjevera, preko Alpa, a bitka se odvila kod rijeke Adige u Padskoj nizini, otprilike između Verone i Ferrare. Francusku je vojsku predvodio maršal Nicolas Catinat, prilično uspješan i iskusan vojskovođa koji na visoke položaje nije dospio rođenjem nego zaslugama.
Eugen je nadmoćno pobijedio, što je dodatno povećalo njegovu slavu u Europi. Poraženog maršala Catinata kralj Luj XIV. uskoro je zamijenio maršalom Villeroyom, koji je bio kraljev prijatelj još od djetinjstva (Villeroyov je otac bio odgojitelj Luja XIV. u njegovoj mladoj dobi). Princ Eugen uspio je već u rujnu iste godine poraziti i maršala Villeroya u Italiji pa se još jednom dokazao kao sposoban vojskovođa.
Original možete pronaći na povijest.hr