Damir Mišković: Tajanstveni biznismen koji spašava hrvatski nogomet, a možda i državu

0
101
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

O njemu se malo zna, osim da je vrlo uspješan u poslu s naftom, uglavnom se zagonetno smiješi iz lože, rukuje se i grli sa svima, ne stvara si neprijatelje, što je u Hrvatskoj gotovo nemoguća misija

Tko je tajnoviti biznismen iz sjene koji je donio dašak svježine u, popularno zvanu, ‘kaljužu’ hrvatskog nogometa? Damir Mišković nedavno je postao većinski vlasnik dionica HNK Rijeke, kluba koji je pod njegovim predsjedništvom osvojio povijesnu duplu krunu i svrgnuo s trona Mamićev Dinamo nakon desetak godina dominantne vladavine.

Zanimljiva je persona Mišković. O njemu se malo zna, osim da je vrlo uspješan u poslu s naftom, uglavnom se zagonetno smiješi iz lože, rukuje se i grli sa svima, ne stvara si neprijatelje, što je u Hrvatskoj gotovo nemoguća misija, ali za sada mu dobro ide. Mišković je, kolokvijalno ćemo se izraziti, potpalio vatricu i sjeo na dovoljno sigurnu udaljenost da gleda kako se ona rasplamsava. Dakako, govorimo o famoznoj ‘Opatijskoj inicijativi’, kao i o toplo-hladnom odnosu sa Šukerovim i Mamićevim HNS-om.

Loading...

Odlučili smo stoga porazgovarati s predsjednikom Rijeke kako bi pobliže predstavio svoju inicijativu za spas hrvatskog nogometa, kako ju je i sam nazvao svojevremeno, odnosno, kako bi pojasnio koji su njegovi osobni ciljevi, ciljevi s Rijekom, a odgovrio je i na zanimljivo pitanje, vidi li se u budućnosti na mjestu premijera države.

Razgovarajmo prvo o famoznoj ‘Opatijskoj inicijativi’. Predstavili ste jedan vrlo zanimljiv program o kojem se još uvijek nedovoljno priča, koliko je inicijativa zapravo složena i kako je planirate provesti?

Iako se možda čini složenom inicijativa je u stvari jedan vrlo jednostavan i logičan projekt. Pozitivnu praksu iz zapadnoeuropskih zemalja prilagodili smo našoj stvarnosti i za 5 najpopularnijih ekipnih sportova ne tražimo ništa drugo nego ono što nam zapravo i pripada. Cilj inicijative je da se oformi jedan centralni namjenski bazen u kojeg će se slijevati sredstva iz više različitih izvora, a onda će se po unaprijed dogovorenom ključu ta sredstva, pod kontrolom državne regulatorne agencije raspoređivati na sportske klubove, ne saveze i to sve do trećih liga. Izvori iz kojih će se puniti taj namjenski bazen ili, ako hoćete, proračun za sportske klubove, su televizijska prava, dio prihoda od kladionica, dio uvećanih turističkih i boravišnih pristojbi za vrijeme turističke sezone, gradski porez koji će se uvesti također samo za vrijeme turističke sezone te sponzorstva privatnih i javnih poduzeća koja će za te uplate dobiti porezne olakšice. Pri tom ne bi zadirali u proračun HOO-a koji bi se mogao posvetiti financiranju ostalih sportova. Većina sredstava skupila bi se tijekom turističke sezone i tako bi minimalno opterećivali hrvatske građane, a klubovi iz gradova i općina koji nisu snažnije zastupljeni u turističkoj ponudi svejedno bi ravnopravno sudjelovali u raspodjeli sredstava.

Hrvatski sport je u potpunosti razjedinjen, sam nogometni Savez razjedinio je jug od sjevera, unutar HNS-a se vode bitke (Šimić-Šuker), politika je uvučena u gotovo svaki sporski savez… Kako planirate ujediniti Saveze, riješiti se utjecaja politike i koji je krajnji rok za provođenje inicijative?

Pa kao prvo, politika je tu da donosi zakone, a svima nama je obveza da unutar tih zakona funkcioniramo. Rok za provođenje inicijative je jučer, a to je i glavni faktor koji će ujediniti saveze. Mi smo poznati kao oni koji reagiraju tek kad voda dođe do grla, a sada je stvarno krajnji rok da nešto učinimo da nam naši najtrofejniji sportovi ne odu u amaterizam.

Kako ćete uvjeriti sve čimbenike inicijative na suradnju, od televizija, gradova, saveza, kladionica da učine nešto za hrvatski sport, pogotovo kada je u pitanu novac, kojeg realno, nitko nema?

Pokušajte samo izračunati vrijednost promocije koju su Hrvatskoj državi dali uspjesi naših sportaša. Postoje formule za to, pa ćete vidjeti da se itekako isplati ulagati u sport, a da ne govorim o tome kako sport djeluje na naše mlade, na stvaranje radnih navika, na bolje zdravstveno stanje nacije. Tko su najbolji promotori naše države u svijetu? Koga Hrvatska turistička zajednica koristi u svojim spotovima s ciljem dovođenja stranih turista? Uvijek je isti odgovor – naš sport i naši sportaši.

Evo uzet ćemo konkretno kladionice. Kako ćete uzeti novac od kladionica koje su ionako opterećene s pet posto manipulativnih troškova kod uplate i deset posto poreza kod svih dobitaka?

Uz puno poštovanje ljudima koji se bave kladioničarskim poslovima ne vidim zašto bi kladionice kod nas za sport uplaćivale duplo manje nego recimo u Sloveniji. Ako se u Sloveniji izdvaja 10% prihoda onda na jednak način možemo postupiti i mi u Hrvatskoj.

Jandroković je podržao ‘opatijsku iniciajtivu’, dakle, reći ćemo da ste u dobrom odnosu s vladajućom strankom, a doznajemo da Vas često kontaktiraju iz Vlade, konkretno čak i premijer Plenković. Bez njihove podrške ne možete provesti incijativu, što ako Vas traže uslugu?

Gledajte, kao prvo ja nisam član niti jedne stranke i bavljenje politikom me ne zanima, nastojim biti u dobrom odnosu sa svima jer svađe nikome ne pomažu za razliku od razgovora. Nije točno da me često kontaktiraju iz vlade, a još je manje točno da me kontaktira premijer. Kako sam već rekao politika je tu da donosi zakone, a na svima nama je da djelujemo u skladu s tim zakonima. Opatijska inicijativa predlaže da se neki zakoni dorade i na taj način pomogne hrvatskom sportu i stoga je prirodno da kontaktiramo s izvršnom ili zakonodavnom vlasti kojoj bi to također trebao biti jedan od ciljeva i to su normalni procesi koji ne uključuju nikakve protuusluge.

Koji su Vaši osobni ciljevi u hrvatskom nogometu, ne pričamo sada samo za Rijeku već općenito. Planirate li kandidaturu za šefa HNS-a, potporu imate, a vjerojatno ćete imati još veću ako nastavite forsirati ‘opatijsku inicijativu’?

Nisam nikad ozbiljno razmišljao o kandidaturi za šefa HNS, ne znam kako bih se prema tome postavio. Sada sam čvrsto fokusiran na Rijeku i tako će to sigurno i ostati još dogledno vrijeme.

Znamo da ne volite pričati o Mamiću, ali važno je znati kakav je Vaš odnos s Mamićem? Snimljeni ste kako zajedno večerate u Zagrebu krajem prošle godine, Rijeka dobro surađuje s Dinamom, uzimali ste ranije Kramarića, Tomečaka, sada Pavičića, dali ste im Leškovića i Gavranovića?

Medijima je jako zanimljivo stavljati me u kontekst sa Zdravkom Mamićem. Krajem prošle godine sastajao sam se, vezano uz ideju Opatijske inicijative, sa predstavnicima svih saveza loptačkih sportova kao i s predstavnicima većine nogometnih prvoligaša, ali samo je susret s Mamićem bio medijski popraćen. Mislim da to sve govori. Dinamo je Kramarića svojedobno izbacio iz momčadi, on i njegov otac došli su kod nas s čistim papirima, što sam trebao – pustiti ga da ode negdje drugdje? Ili sam možda trebao odbiti Tomečaka i Krstanovića koji su željeli doći u Rijeku, a bili su tek treća odnosno četvrta rezerva u Dinamu.

Smeta li Vas što Vas se često povezuje s Mamićem?

U Rijeci igra ili je igralo podjednak broj bivših Hajdukovaca i bivših Dinamovaca, a razvijamo podjednako uspješnu poslovnu suradnju i sa Cibalijom, Osijekom, Slaven Belupom i ostalim klubovima, ali uporno se pokušava proturiti ideja kako mi surađujemo samo s Mamićem i Dinamom i da je to ključ naših uspjeha. Neki nikako ne mogu prihvatiti taj naš uspjeh, možete misliti kako bi Mamić ili bilo tko drugi sebe dragovoljno ostavio bez ijednog trofeja, a da to nije morao i još si k tome otežao put u Europu. Ma dajte molim vas…

Kakav je Vaš odnos s Kekom, ove sezone Rijeka ne igra kao prošle, imali su crne serije i male su šanse za obranu krune, trese li mu se klupa?

Više sam puta već rekao i još ću toliko puta ponoviti da uprava Rijeke ima apsolutno povjerenje u šefa našeg stručnog stožera. Potpuno je razumljivo da je, nakon što je momčad osvojila povijesnu duplu krunu i nedugo zatim se još jednom plasirala u grupnu fazu Eurolige, došlo do laganog zasićenja, do zamora materijala. Ti naši igrači bili su cijelu šampionsku sezonu pod strahovitim pritiskom i fizičkim i psihičkim i sve su to uspješno izgurali. Logično je da nakon takvog perioda dolazi do određenog opuštanja i zato smo u ovom prijelaznom roku odlučili unijeti svježu krv u svlačionicu. Većini prvotimaca iz šampionske sezone se je otvorila prilika da riješe svoja egzistencijalna pitanja i mi smo im izašli u susret. Možemo reći da je završio jedan ciklus i započinje drugi, i to uvijek s istim ciljevima – borba za sam vrh hrvatskog nogometa i plasman u Europu.

Od Močinića Rijeka nije imala dobrog mladog igrača. Kako ćete riješiti problem s omladinskim pogonom i plasiranjem mladih igrača u prvu momčad, trenutno se jedino Šantek i Čeliković, koje traže Inter i Milan, ističu, a nisu još niti stalni u prvoj momčadi?

Ne slažem se s konstatacijom da imamo problem s omladinskim pogonom. Kad smo mi došli u klub pred pet godina i počeli organizirati omladinski pogon na kompletno drugačijoj platformi, zatekli smo točno 98-ero djece u dobi od 9 godina, ta djeca danas imaju imaju 14. U međuvremenu smo izgradili nogometni kamp na Rujevici u kojem trenira više od 500 djece i mladih. Treba malo vremena da se ta investicija osjeti i u priljevu mladih igrača u prvu momčad. Vjerujem da svi znate da su naši kadeti razbili jedan Atletico s 4:0, a s Barcelonom odigrali neriješeno. Za ove pripreme smo vratili našeg Filipa Dangubića koji je stjecao iskustvo u Celju, a u ovom trenutku imamo čak 5 naših juniora koje smo priključili prvoj momčadi (Čelikovića, Mitrovića, Libera, Pandura i Ristovskog) te jos 9 mladih igrača na posudbi u drugim klubovima.

Jasno je da Dinamo trenutno ima svojevrsni monopol nad igračima iz cijele hrvatske, kako planirate privući mlade igrače na Rujevicu ispred Dinama?

Budimo realni, Hrvatska, a i okolne zemlje pune su talenata i ne postoji mogućnost da svi igraju samo u jednom klubu. Svatko tko kvalitetno radi mora prije ili kasnije osjetiti rezultate toga rada.

Nedavno smo doznali kako Rijeka ima blizak odnos s Marseilleom, odnosno Vi s Josipom Skoblarom i kako možda imate u planu ostvariti dugoročnu poslovnu suradnju s tim klubom? Niste to demantirali, dakle računat ćemo da tu ima istine, stoga nas zanimaju detalji, kako bi Rijeka iskoristila tu suradnju, koje beneficije vidite (skautska služba, posudbe, trgovina,…)?

Na dnevnoj bazi se pojavljuju poluinformacije i dezinformacije pa kad bi demantirali sve koje treba demantirati vjerojatno ništa drugo ne bismo ni radili. Ali takav tip suradnje u svakom slučaju može biti od pomoći.

Koji su Vaši dugoročni planovi s Rijekom? Hoćete li voditi klub samostalno ili tražite inozemnog ili domaćeg partnera i što je sa sponzorima?

Nemojmo se zavaravati, nema tih investitora koji jedva čekaju da ubace novce u hrvatski nogomet, moramo se okrenuti vlastitim snagama. Dugoročni planovi s Rijekom su prije svega orijentacija na mlade igrače u smislu sportske politike i poticanje kulture odlazaka na utakmice u smislu klupske politike. Bit ću najsretniji kad Rujevica bude bila puna bez obzira na rezultat. Uživam kad vidim da se ljudi druže i zabavljaju, kad cijele familije dolaze na utakmice. Onda znam da je ovaj naš dosadašnji trud imao smisla.

Planirate li se natjecati s Dinamom za naslov prvaka ili Vam je cilj plasman u Europsku ligu i konkurentnost na tom polju?

Ako pitate za ovu sezonu mislim da ćemo teško ugroziti Dinamo, ali ako nam ponude šansu – mi smo tu. Ipak, vjerojatnije je da ćemo se fokusirati na kup i plasman u Europu. Svake iduće godine natjecat ćemo se za titule s Dinamom, ali tu su i Hajduk i Osijek koji su se digli i u svakom slučaju HNL postaje sve zanimljiviji, što je fantastično.

Što je s Kantridom, hoće li se Rijeka vraćati ‘pod stijene’?

Kantrida je jedan od simbola grada i ako se bude pojavio zainteresirani sponzor nitko sretniji od mene. Šteta jer u jednom trenutku su postojala sredstva za taj projekt samo što papiri nisu bili gotovi, sad su papiri tu, ali nema više investitora. Neke se stvari u životu poslože kako treba neke ne što ne znači da se ipak neće posložiti u neko dogledno vrijeme, osobito kad svi zajedno radimo na tome.

Navijači prigovaraju što u ljetnom i zimskom prijelaznom rok prodajete ključne igrače, je li to stalna klupska politika? Kakva je uopće Vaša klupska politika?

Ne bih rekao da navijači Rijeke prigovaraju, prije neki drugi navijači. Želi se stvoriti slika u javnosti kako se Rijeka raspada, kako je završila naša bajka, kako je sve gotovo… A prava istina je da mi na ovaj način funkcioniramo od početka mog angažmana u Rijeci i da nam je takva klupska politika donijela naslov prvaka, dva kupa i superkup. Istina, svim nama u nogometu bilo bi puno lakše kad bi funkcionirali kao klubovi u Italiji, Njemačkoj ili recimo Danskoj i da se financiramo od TV prava, sponzora i ulaznica, a ne da nam glavni izvor prihoda bude prodaja igrača. Nažalost, za sada je to tako, a kad Opatijska inicijativa zaživi onda ćemo moći razmišljati na drugi način.

Vaši prijatelji mi pričaju da ste osoba koja se jednako odnosi prema moćnim i bogatim ljudima, kao i prema malom čovjeku. S obzirom na veliki poslovni i životni uspjeh, kako ste uspjeli ostati čvrsto s nogama na tlu? Mijenja li uspjeh karakter osobe, ili to zavisi o samom čovjeku?

Oprostite, ali ja stvarno ljude ne dijelim na moćne i bogate i na male. Prije bih rekao da su ljudi dobronamjerni ili jednostavno nisu takvi. Poslovni uspjeh ne bi trebao mijenjati karakter jer to znači da su motivi postavljeni krivo.

Slažete li se s time da bi uspješni gospodarstvenici trebali više sudjelovati u kreiranju nacionalne politike, pogotovo ekonomske strategije Hrvatske?

Po meni politika brine o puno više faktora, a nikako samo o ekonomiji. Ako govorimo o pitanju ekonomske strategije onda sigurno imaju dosta za reći oni koji su se u svojim poslovima već dokazali, a osjećaju se pozvanima o tome govoriti.

U kontaktu ste s brojnim potencijalnim investitorima. Koji su njihovi najveći strahovi u vezi ulaganja u Hrvatsku?

Strane investitore najviše brine naša spora administracija. Vani su poslovni ljudi navikli da se birokratske stvari rješavaju brzo jer svima je u interesu privući što više kapitala, mi, nažalost, još uvijek dosta kaskamo na tom području.

Godinama se priča o izgradnji LNG terminala na Krku. Kakav je vaš stav o ovom projektu?

Nisam razmišljao o LNG-u, ali kao i kod svakog poslovnog projekta treba napraviti preciznu analizu i onda na osnovu nje donijeti ispravnu odluku. Ljudi kojima je to struka će znati procijeniti.

Hipotetski, kada bi Vam sutra ponudili mjesto premijera Vlade Republike Hrvatske, da li bi prihvatili tu dužnost? U slučaju da je odgovor potvrdan, koje bi odluke prvo donijeli?

Posao premijera zahtijeva značajno političko iskustvo, vještine i spremnost na razna odricanja. Hvala, ali ne bih prihvatio mjesto premijera. Političke funkcije me ne zanimaju.

Kako gledate na svjetonazorske sukobe u hrvatskom društvu i stalno vraćanje u prošlost?

Žalosno je što se ljudi i dan danas svađaju zbog nečega što se je odvijalo pred 70-tak godina. Treba se okrenuti sadašnjosti i razmišljati o budućnosti, a povijest treba ostaviti povjesničarima. Kao društvo, ali i kao pojedinci trebali bi biti puno tolerantniji prema onima koji imaju drugačiji svjetonazor, koji drugačije misle ili koji navijaju za drugi nogometni klub.