Gizela Kadrnka – zaboravljena zagrebačka i hrvatska sportašica

0
1224

Rođena je u Beču 24. siječnja 1897. u uglednoj obitelji Reichmann. Od malena je pokazivala umjetnički dar, posebno se isticala u klizačkoj školi i klubu Wiener Eislauf Verein. Prve klizačke korake napravila je na klizalištu obitelji Engelmann, u to vrijeme najpoznatijeg europskog klizališta koje je iznjedrilo niz velikana svjetskog klizanja (Szabo, Burger, Brunner, Boeckl, Kachler, Schaefer...). Na tom ledu ostvarit će nisku veličanstvenih rezultata. Prvi nastup ostvarila je 1911. godine na juniorskom prvenstvu Austro-Ugarske. Sitna i omalena rastom, ali vrlo graciozna i spretna sudjeluje na državnom prvenstvu u Pragu 1913. i osvaja naslov pobjednice

Tu su nam XXIII zimske olimpijske igre u južnokorejskom Pyeong changu, stoga je tom prigodom prikladno izvući iz naftalina priču o pomalo zaboravljenoj zagrebačkoj i hrvatskoj sportašici Gizeli Kadrnki rođenoj Reichmann. O toj vrsnoj umjetničkoj klizačici u nas malo se znalo, malo se pisalo i govorilo. U vrijeme bivše države zameten joj je svaki trag. Potpuno nepravedno, jer ona je bila veliko ime klizačke povijesti, u prvome redu austrijske, a potom i hrvatske. Rođena je u Beču 24. siječnja 1897. u uglednoj obitelji Reichmann. Od malena je pokazivala umjetnički dar, posebno se isticala u klizačkoj školi i klubu Wiener Eislauf Verein. Prve klizačke korake napravila je na klizalištu obitelji Engelmann, u to vrijeme najpoznatijeg europskog klizališta koje je iznjedrilo niz velikana svjetskog klizanja (Szabo, Burger, Brunner, Boeckl, Kachler, Schaefer…). Na tom ledu ostvarit će nisku veličanstvenih rezultata. Prvi nastup ostvarila je 1911. godine na juniorskom prvenstvu Austro-Ugarske. Sitna i omalena rastom, ali vrlo graciozna i spretna sudjeluje na državnom prvenstvu u Pragu 1913. i osvaja naslov pobjednice. Slijede još 2 tiule državne prvakinje 1917. i 1918. ostvarene u Beču, a uz to također ima i dva druga mjesta. Odlazi na Svjetsko prvenstvo u St. Moritz 1914. ostvarivši izvrsno 5. mjesto. Poslije 1. Svjetskog rata pripadala je među najbolje europske klizačice. Sa sugrađankom Hermom Szabo vodila je žestoku borbu na mnogim domaćim i inozemnim natjecanjima.

Na „svom“ ledu u Beču 1923. postaje viceprvakinja Austrije, a tjedan dana poslije i srebrna na SP-u. Slijedeće godine na Svjetskom prvenstvu u Oslu dolazi do 4. mjesta sa samo 2 boda manje od brončane, razvikane Amerikanke Beatrix Loughran.

Loading...

Uslijedio je ključan trenutak za hrvatski sport. Upoznaje Hrvata, stomatologa Oskara Kadrnku koji je bio na specijalizaciji u Beču. Nedugo nakon toga udaje se za zagrebačkog doktora i seli u Zagreb, nastanjuje se u Gajevoj ulici gdje joj suprug Oskar ima zubarsku ordinaciju . Uzevši jugoslavensko državljanstvo mogla je nastupati za svoju novu domovinu. Pristupa 1926. u klizačku sekciju HAŠK-a i otvara nove perspektive pomalo posustajućem hrvatskom umjetničkom klizanju.

Kao članica „Akademičarki“ debitira 06. veljače 1927. na natjecanju Jugoslavenskog zimsko-sportskog saveza (JZSS) za prijelazni Fuchsov pokal u Ljubljani. Gledateljstvo na klizalištu ŠK Ilirija svjedočilo je vrhunskoj prezentaciji zagrebačke klizačice koja je unatoč podužoj pauzi pokazala svu raskoš svog klizačkog talenta. Uvjerljivo je pobjedila svoje slovenske suparnice i osvojila prvi trofej za zagrebačko i hrvatsko klizanje. Kasnije će joj se ovaj trofej pribrojiti u službene za državno prvenstvo. Te, 1927. godine JZSS primljen je Međunarodni klizački savez (ISU) pa su time bili stečeni uvjeti za nastupom klizača na Olimpijskim igrama.To je za Kadrnku bio snažan poticaj, ostvarenje sna, ono za čim je žudjela kao kruna svoje sportske karijere – sudjelovanje na Olimpijskim igrama.

Operacija „sveti Mavro“ započela je koncem studenog 1927. S obzirom da u Zagrebu nisu postojali adekvatni uvjeti za pripremu, Gizela je puna dva mjeseca provela u Beču, uglavnom na klizalištu Engelmann. Siloviti dril, posebno u fizičkoj pripremi, kondiciji ali i tehnici klizanja specijalno su pratili austrijski mediji. Sparirale su joj ponajbolje austrijske klizačice, potičući tako jedna drugu na što bolju spremu. Svoju snagu pokazala je na predolimpijskom turniru u Beču 26.siječnja 1928. Svojim gracioznim klizanjem sa upečatljivim piruetama i sigurnim doskocima uz šarmantnu koreografiju, zadivila je svijet odnijevši briljantnu pobjedu. U leđa su joj gledale sve austrijske uzdanice te ponajbolje europske predstavnice. Ovaj iznenađujući uspjeh dojmio se i reportera zagrebačkih Novosti koji je bez susprezanja u naslovu donio vijest:

VELIKI USPJEH PREDSTAVNICE HRVATSKOG KLIZAČKOG SPORTA!

Pritom u kraćem izvješću dajući razmjere ovog „nenadanog“ uspjeha koji je gđa Kadrnka priskrbila hrvatskom sportu.

Neposredno pred polazak u Švicarsku potpisala je „olimpijski zavjet časti“ uz još 8 sportaša Kraljevine Jugoslavije koji su osigurali nastup na 2. ZOI-a. Jedina žena i jedina iz Hrvatske. Sa ljubljanskog kolodvora minhenskim brzovlakom 6. veljače 1928. jugoslavenska olimpijska delegacija otputovala je na poprište ZOI-a u St. Moritz. Odsjeli su u hotelu Campfer koji se nalazio nasuprot olimpijske skakaonice. Klizači su trenirali na klizalištu kod hotela Souvrette na iznimno niskim temperaturama (-20 °C). Trening je stajao 60.000 tadašnjih dinara, a sam nastup na Igrama 45.000 dinara, s time da novoustoličeni Jugoslavenski olimpijski odbor (JOO) nije uopće sudjelovao u financijskoj potpori sportaša.

Organizatora Igara odjednom su snašle nevolje. Naglo je zatoplilo, snijeg i led pretvorili su se u kaljužu. Visoka temperatura (+10˚C) i zapadni vjetar s Atlantskog oceana u potpunosti su paralizirali odvijanje natjecanja. Zbog toga su se raspored i satnica programa morali pomicati. Hrvatska klizačica već je bila nastupila 1914. godine u ovom mondenom švicarskom zimovalištu smještenom na 1850 m n/m u planinskoj kotlini ostavivši izvrstan dojam.

U jugoslavenskoj delegaciji nadali su se da će upravo Kadrnka osvjetlati obraz jugoslavenskom sportu jer je bila u izvrsnoj formi.

Dana 17. veljače 1928. na izvrsno pripremljenom klizalištu Kulm u Badruttovom parku, Gizela Kadrnka imala je premijerni nastup od hrvatskih sportašica na ZOI-a. Obvezni program sa 11 zahtjevnih likova otklizala je gotovo savršeno. Poslije svšetka tog dijela natjecanja nalazila se na 10. mjestu od 25 natjecateljica iz 12 zemalja. Slijedećeg dana trebala je nastupiti u slobodnom programu. Nažalost, dogodio joj se peh. Ozlijedila je, odnosno iščašila zglob desne noge. Nekoliko je teza oko toga kako se to dogodilo, dr. Pandaković u svom izvješću navodi: „Naša predstavnica u tom odličnom krugu virtuoskinja na ledu, gđa Kadrnka imala je veliku smolu. Svršivši prvoga dana vrlo lijepo 2 figure škole, drugi je dan na stepenicama iščašila nogu i morala napustiti natjecanje.“ Neki drugi domaći izvori i kao i jedan bilten organizatora natjecanja izvjestili su da „ Kao i petero klizačica prije, tako je i jugoslavenska predstavnica morala odustati od natjecanja u slobodnom programu uslijed ozljede zadobivene nakon izvođenja 2. figure i nesretnog doskoka. Odustavši u suzama“.

Kojigod scenario bio, činjenica je da je hrabra hrvatska klizačica morala odustati od nastupa u slobodnom programu, a to je povuklo diskvalifikaciju. Stoga je ni nema u službenim zapisnicima s natjecanja. Ostala je sigurno velika žal za propuštenom prigodom da se ostvarni povijesni rezultat na ZOI-a. Gizelu , članici HAŠK-a, ova nesreća nije pokolebala, nastavila je daljnju natjecateljsku karijeru.

Početkom veljače 1929. godine u Ljubljani kao jedina natjecateljica osvaja prvo mjesto i prvu službenu titulu prvakinje Jugoslavije u klizanju za dame (doduše, prijavljeno je bilo nekoliko klizačica iz slovenskih klubova, no niti jedna nije mogla apsolvirati težak program, pa su odustale). Zahtjevan program prenesen s OI-a s 11 složenih likova savladala je bez poteškoća osvojivši 202 od mogućih 216 bodova. Do konca svoje duge klizačke karijere (26 godina), osvojila je ukupno pet naslova prvakinje Jugoslavije. Kao članica HAŠK-a (1927., 1929., 1932.) te kao članica Zagrebačkog klizačkog društva (ZKD) još dva: 1934. i 1935. Odnosno svaki puta kada su vremenski uvjeti dozvoljavali organizaciju natjecanja.

Gizela je uz ZKD zaslužna za veliki spektakl održan u Zagrebu 6. i 7. veljače 1929. kada je na klizalištu ZKD-a u Miramarskoj cesti gostovala sjajna austrijska klizačica, prvakinja Europe, viceprvakinja svijeta i srebrna s ZOI-a u St. Moritzu, Fritzie Burger. Prvotno je bila zamišljena jedna revija s Burger i Kadrnkom u glavnim ulogama, no nakon veličanstvenog prijema zagrebačke publike, ekshibicija je ponovljena i dan poslije. Zagrepčani su pohrlili na klizalište u velikom broju (u oba dana oko 4.000) diveći se majstorijama dviju vrhunskih sportašica. Sjajne izvedbe i jednako zanimljiva koreografija svakog su poklonika klizanja ostavili bez daha. Među posjetiteljima bio je i tadašnji gradonačelnik Zagreba Stjepan Srkulj.

Posljednji nastup hrvatska veduta ostvarila je 31. siječnja 1937. na otvorenom prvenstvu Zagreba na klizalištu Šalata odnijevši posljednju titulu prvakinje s navršenih 40 godina života. Poslije toga se povlači, no još do 1941. ostaje uz mlade klizače, učeći ih prvim koracima kao trenerica. Nekoliko godina po okončanju 2. Svjetskog rata odlazi zajedno sa suprugom Oskarom u Volosko živeći povučeno kao domaćica. Iz tog braka imala je sina koji je nažalost umro prerano uslijed teške bolesti. Srce zaslužne hrvatske sportašice, prve olimpijke, edukatorice, sutkinje i promotorice umjetničkog klizanja prestalo je kucati na Dan žena 8. ožujka 1973. u bolnici u Opatiji.

Gizela Kadrnka rođena Reichmann, veoma je zaslužna za unapređenje hrvatskog klizanja. Ušla je u njega u trenutku kada je bilo devastirano. Probudila ga je iz duboka sna, pokrenula, ne samo u sportskom smislu već i medijskom. Promicala je klizačke vrijednosti gdje god se pojavila u Hrvatskoj, a nastupila je na raznim revijama, egzibicijama i natjecanjima. I to ne samo na zagrebačkim klizalištima već i onima u Varaždinu, Karlovcu, Sisku i drugdje. Bila je i trenerica i edukatorica u svojim klubovima u HAŠK-u i ZKD-u. Podučavala je mlado i staro. Kad je zatrebalo bila je i sudac na natjecanjima. Sudjelovala je na raznim inozemnim priredbama promičući hrvatsko klizanje.

Premda joj je sportska karijera malo stagnirala nakon dolaska u Zagreb, treba objektivno uvažiti činjenice i njezin stav o daljnjoj karijeri nakon udaje. Bila je viceprvakinja svijeta nastupivši za Austriju, sudjelovala na ZOI-a kao hrvatska sportašica, osvojila brojne nagrade i priznanja.