Banac: ‘Ni Bleiburg ni Jasenovac nisu kontroverzni, svi znamo što se dogodilo’

0
393
screenshot

Povjesničar Ivo Banac u Novom danu N1 televizije govorio je o današnjoj presudi lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, ali i o zabrani održavanja komemoracije na Bleiburgu koja je stigla iz Austrije.

Je li ovo konačna presuda suda u Haagu? Hoće li se po njoj suditi i rad Tribunala?

Mene hvata mučnina kad razmišljam o cijelom ovom procesu. Mislili smo da ćemo prvi put imati pravorijek o grozoti koja se događala ovdje 90-ih i da će to biti primjer kako ćemo se ubuduće postavljati prema tome. Ništa od toga se nije dogodilo. Odabir načina procesuiranja, razina lidera kojima se sudilo, pokazala je da sam haški proces nije razmišljao o tome što radi. Posljedice su, vidimo, nikakve jer imamo više primjera poput Bosne koji su se dogodili nakon toga u Africi i ništa se ne događa. Danas sam potpuno hladan jer vidim da je to jedan urušeni proces, nešto što nije uspjelo jer su mnogi odlučili da nije to baš tako važno. 

Kad govorimo o kontekstu BiH i ratnih zločina? 

Daytonski sporazum nije bio predviđen kao trajno rješenje za BiH, trebalo je to biti kratko razdolje koje će staviti ad acta ono što se dogodilo. On je postao vrsta slijepe ulice i odnosi između političkih rukovodstava u BiH su na razini tajnog rata. Ne puca se i to je za međunarodnu zajednicu najvažnije, ali sve drugo je jedna vrsta latentnog sukoba. Nadam se da će se iz ove bezizlazne situacije stvoriti neka vodstva koja će znati izići iz ovog rova koji ne vodi nikamo.

Tužiteljstvo za Karadžića traži doživotni zatvor, ali dio ljudi ga i dalje brani?

To je dobar primjer kako se u ovoj bujici činjenica nitko nije u ništa uvjerio. Možda su se suci uvjerili, nadam se da su došli do nekakvog zaključka. Ali, Karadžić je ostao jedna mediokritetska ličnost s prošlošću koja ne obvezuje na ništa kao glavni akter spora koji u ovom trenutku nema rješenja. Žalosna priča.

Haaške presude će ostati upamćene po?

Napravili su jednu dobru stvar. Prikupili su mnoštvo dokumenta i dokaza. Ta arhivska zbirka će ostati onima koji žele naći stvarno objašnjenje za ono što se događalo u BiH, Hrvatskoj, Kosovu. Ništa misteriozno, mi znamo otkud i od koga je to krenulo, ali mnoštvo detalja koji ilustriraju politiku su tu za nekoga tko želi dokučiti odogovore.

Bleiburg

Povremeno se otvaraju pitanja poput Bleiburga i Jasenovca. Treba li Sabor biti pokrovitelj te komemoracije?

Nema razloga da se to pokroviteljstvo mijenja kako se mijenjaju poliitčke stranke na vrhu, Nema nikakve kontroverze vezane uz činjenicu što je Bleiburg, taj proces, koji je Goldstein opisao kao obračun s klasnim neprijateljem koji su proveli lideri NOP-a. Ako znamo da je o tome riječ, nema razloga da Bleiburg bude kontroverzan. Mi znamo što se dogodilo, znamo tko je to napravio. Ako želimo biti revizionisti možemo naći razne isprike za to. Goldstein kaže da žene nisu ubijane. Što su one pletenice iz Hude jame? Želimo li reći da su monstrumi koji su zazidali ljude u Hudoj jami humaniji i manje monstrumi od onih koji su slične stvari radili u Jasenovcu?

Zašto baš ove godine odluka o zabrani iz Austrije?

Nemam definitivan odgovor. Znam kao i vi. Reformno krilo u Katoličkoj crkvi koje je danas dominanatno već godinama tvrdi da u Crkvi mora biti više kolegijalnosti, odnosno da se odluke ne donose samo u Rimu. U Austriji je danas sukob oko toga što predstavlja trenutna austrijska vlada. Želi li ona na primjeru koji se Austrije ne tiče pokazati stanovite apologetske skolnosti, mislim da bi to bio pravi razlog. Odogor Katoličke crkve u Hrvatskoj je neadekvatan, trebalo je mnogo otvorenije reći što se time želi.

A što se želi?

Derogirati cijelo pitanje sjećanja na mrtve. To ne možete zabraniti s crkvenog stajališta. Austrijska crkva se nalazi u neobranjivom prosotru u konačnici. 

Oni kažu da godinama gledaju reviziju povijesti i da taj događaj šteti Katoličkoj crkvi. 

To je njihova procjena. U pluralističkom svijetu će biti i drugih procjena. Ne razumijem o kakvoj reviziji je riječ. Ono što se dogodilo nije kontorverzno, kao što nije kontorverzno ni ono što se dogodilo u Jasenovcu. Nema nikakve kontroverze. Goldstein kaže da je sve bilo u redu što se tiče jasenovačke ceremonije do Oreškovićeve vlade i izbora Kolinde Grabar-Kitarović i ustašizacije Hrvatske. Ja nisam primijetio nikakvu ustašizaciju Hrvatske. Ove tri stvari su povod za stvaranje odvojenih ceremonija. To je negativan trend koji više govori o politici nego o odavanju počasti žrtvama. Ljudi koji su odgovorni za takvo postupanje spremni su na sukobe oko drugih stvari i ovo koriste kao simboličnu poruku. Oni bi to trebali raspraviti unutar vladjuće koalicije, a ne vršiti pritisak na društvo da se određuje oko stvari koje su davno riješene. Nama treba više dijaloga i traženja mogućnosti za oprost. 

Pozdrav “Za dom spremni” se koristi u dva konteksta. Bi li u Njemačkoj mogao postojati dvostruki kontekst nacizma?

To je vrlo teško. Ali, ono što se događalo u Njemačkoj je rezultat apsolutne dominacije totalitarne vlasti, kod nas se događalo nešto vezano za građanski rat. Bilo bi mnogo pametnije gledati kakvi su bili rezultati Španjolskog građanskog rata i kako su te dvije strane rješavale probleme. Slična je situacija kao kod nas, ali po drugom ključu. Tvrditi da je jedna strana bila prava, a druga loša pokazuje nedostatak mašte u tumačenju vrlo kompleksnih povijesnih rješenja.

Ne stvara li to nove podjele?

Povijest nije nikada ni pozitivna ni negativna, ona je takva kakva jest.

Možemo li reći da nacizam nije samo negativan? 

Ja to ne bih nikad tvrdio.

Ima li ustaštvo taj drugi kontekst?

Mislim da ima. To je pokret koji je izašao uz onoga to se događalo u Jugoslaviji 30-ih što je izazivalo otpor. Sličan onome Irske armije za vrijeme Prvog svjetskog rata. Eskalirao je u jednom pravcu jer su mogućnosti savezništva bile kakve su bile .U javnosti se kod nas ne očekuje razmišljanje nego zauzimanje stava koji je uvijek nepomirljiv.

Koja je to država imala sličan povijesti kontekst?

Bilo je mnogo zločina. Ne pobijam da je Jasenovac grozna situacija i veliko opterećenje koje se od ’45. koristilo kao argument protiv hrvatske državnosti. Sva težina zločina iz Jasenovca ne može danas dovoditi u pitanje hrvatsku državnost, a ima onih koji to upravo rade. Ne možete previdjeti kako je mnoštvo argumnata onih koji to rade dio naših političkih sukobljavanja. Treba se suzdržati da se ne napravi šteta ovoj našoj izuzetno krhkoj državi.

Loading...