U sferu zaštićenih primanja ulaze i regres, božićnica, uskrsnica, dnevnice, naknade za odvojeni život, naknada za terenski rad
Novi Ovršni zakon trebao bi stupiti na snagu početkom 2019. Noviteti su predloženi javnosti, a ni Udruga blokiranih ni odvjetnici zasad ne dijele entuzijazam zakonodavca. U „Temi dana“ HRT-a o novostima Ovršnog zakona je govorio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Naglasio je da su problemu ovrhe posvetili puno pozornosti i postojeći zakonski okvir je bitno unaprijeđen – npr. nakon deložacije nitko ne može ostati na cesti, već je država dužna osigurati smještaj na 18 mjeseci. Što se tiče blokiranih, mnogi će moći regulirati svoja dužnička potraživanja i obveze koje imaju. Radna skupina je napravila tekst, oko toga ćemo sada raditi, dodao je.
Bošnjaković je kazao da se postupak ponovno koncentrira i vraća na sud, sada je disperzivan; javni bilježnici će ostati kao potpora sudu, povjerenici suda. Ovrha mora biti brža i jeftinija, dodao je.
Kazao je da će određena tijela ćsudjelovati sa redefiniranim ulogama i sud će bdijet da sve bude vrlo korektno. Elektronička komunikacija će putem niza obrazaca omogućiti da stvari idu brže, a dužnici i ovršenici moraju biti obaviješteni da se protiv njih provodi ovrha, to često nije tako, dodao je Bošnjaković.
U sferu zaštićenih primanja ulaze i regres, božićnica, uskrsnica, dnevnice, naknade za odvojeni život, naknada za terenski rad.
Iz Udruge ‘Blokirani’ kažu da je riječ samo o kozmetičkim promjenama. Sarajko Baksa iz Udruge blokiranih kazao je da nisu u mogućnosti podržati novi Ovršni zakon jer smatraju da neće doprinijeti da se broj blokiranih i njihova dugovanja smanje. U samoj srži će sve ostati kao i do sada.
‘Na današnji dan ima 274.000 blokiranih sa 19,5 mlrd. kn dugovanja, a novim mjerama o zakonu o osobnom stečaju će broj blokiranih biti smanjen’, kazao je Bošnjaković. Dodao je kako je dug radi kojeg su građani blokirani bitno smanjen.
Smatra kako ovo nisu kozmetičke promjene, već su vrlo bitne jer postupak ponovno vraćamo na sud, uvodimo digitalizaciju postupka i to nije zakon koji sam po sebi može dovesti da više ne bude ovrha.