Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je ranije da su okolnosti u međunarodnoj zajednici takve da je Srbija “stjerana u kut”.
Srbijanska premijerka Ana Brnabić dala je u srijedu naslutiti da bi stvaranje vojske Kosova moglo isprovocirati vojnu intervenciju Beograda, dvadeset godina nakon oružanog ustanka Albanaca protiv srbijanskih vlasti.
“Nadam se da nikada nećemo morati upotrijebiti svoju vojsku, ali, nažalost, mislim da je to u ovom trenutku jedna od opcija na stolu, jer ne možemo gledati novo etničko čišćenje i nove oluje iako (premijer Albanije) Edi Rama na njih poziva”, rekla je Brnabić novinarima.
No, kosovski premijer Ramush Haradinaj tvrdi kako Kosovo svoju vojsku formira “za Afganistan i Irak” i “da bi pomogli drugim zemljama“ te ističe da nije prijetnja kosovskim Srbima koje poziva da se pridruže budućoj armiji.
Haradinaj je ocijenio da su navodi kako Kosovo “formira vojsku za sjever”, većinski naseljen Srbima, “čista laž“ te naglašava da “neće biti rata”, prenosi portal Kossev.
Na izjavu Haradinaja uzvratio je ministar obrane Aleksandar Vulin ironičnom ocijenom kako su “Albanci sa Kosova već i u Iraku i Afganistanu i Siriji i svugdje gdje su teroristi Al Qaede i i Islamske države”.
“Ako Haradinaj želi slati Albance sa Kosova i Metohije u Irak i Afganistan, ne treba za to pokušavati napraviti vojsku”, rekao je Vulin.
U jeku prijepora Beograda i Prištine iz Bruxellesa stiže poruka da je sada “loš trenutak” za preustroj Kosovskih sigurnosnih snaga (KBS) u kosovsku vojsku.
“Takav korak dolazi u pogrešno vrijeme, suprotan je preporukama brojnih NATO saveznika i može imati ozbiljne posljedice po kosovske euroatlantske integracije”, poručio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Naglasio je kako NATO podržava KBS u sadašnjem mandatu i da svaka transformacija mora biti sukladna ustavu Kosova.
Beograd to tumači kao obvezu kosovskih vlasti da za strateška pitanja, poput formiranja vojske, suglasnot mora dati i srpska strana, a Prištinu optužuje da je, nedavnim usvajanjem seta zakona u parlamentu Kosova, pokušala tu obvezu izbjeći.
Stoltenbergu je stigao odgovor iz Prištine kako kosovske vlasti nisu bile u prilici objasniti svoje planove i namjere partnerima iz NATO čijim članom Kosovo kani postati.
Dužnosnik KBS-a Burim Ramadani ocijenio je da u porukama NATO dužnosnika “nema mjesta konfuziji”. “Transformacija KBS sukladna je bilateralnim i multilateralnim obvezama država članica NATO, kao i misije NATO na Kosovu “, prenosi Ramadanija prištinski portal Gazeta Expres.
Stoltenbergovu poruku Ramadani tumači kao kao posljedicu “poteškoća koje NATO ima po pitanju konsenzusa”, jer postoje države članice koje ne priznaju Kosovo.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je ranije da su okolnosti u međunarodnoj zajednici takve da je Srbija “stjerana u kut”.
“Što se formiranja vojske Kosova tiče, kažem još jednom stjerali su nas u kut. Ostaje nam da se i dalje zalažemo za mir. Cijela moja politika je bila utemeljena na tome da se zaštite naši nacionalni interesi. I to će i dalje biti moja politika”, rekao je Vučić u ponedjeljak nakon sastanka s europskim povjerenikom za proširenje i susjedsku politiku Joannesom Hahnom u Beogradu.