"Rješenje problema povezivanja hrvatskog teritorija s mostom dala je upravo Europska unija i dosljedno tome odobrila svoja sredstva za izgradnju mosta“, istaknuo je Caratan
Nakon posljednjih izjava čelnika SDA, kojom se protive gradnji Pelješkog mosta i zazivaju blokadu Europske komisije, na poruke iz Sarajeva osvrnuo se Branko Caratan, profesor Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld i vanjski član saborskog Odbora za vanjsku politiku.
“Moglo bi se reći da je teško očekivati da bi prigovori iz Sarajeva mogli predstavljati veći problem u realizaciji projekta Pelješkog mosta. Hrvatska strana uvažila je primjedbe na dimenzije mosta koje su došle od sarajevske vlade. Prolaz za brodove je povišen i proširen tako da ne može ometati plovidbu najvećih brodova koji, uzgred rečeno, nikada nisu ni uplovljavali prema Neumu niti će najvjerojatnije do toga dolaziti u budućnosti zbog dubine mora, konfiguracije obale i nepostojanja odgovarajuće luke”, istaknuo je Branko Caratan za portal Direktno.
“Rješenje problema povezivanja hrvatskog teritorija s mostom dala je upravo Europska unija i dosljedno tome odobrila svoja sredstva za izgradnju mosta. Osim toga, neškodljivi prolaz po odredbama konvencije Ujedinjenih naroda praktično omogućava ista prava brodova u tranzitu kao i koridor preko hrvatskog teritorijalnog mora, koji zbog izlaska Hrvatske iz arbitraže nije dobila ni Slovenija niti se može zahtijevati pozivajući se na Konvenciju o pravu mora.
Ako se dio BiH politike poziva na sporazum Tuđman-Alajbegović, treba reći kako taj sporazum nisu ratificirale obje države – i Hrvatska i Bosna i Hercegovina – pa prema tome taj sporazum pravno ne postoji. A i da je stupio na snagu, Pelješki most bi se i dalje se nalazio na prostoru hrvatskog teritorijalnog mora”, naglasio je Caratan dodavši kako je “konačno, teško očekivati da će primjedbe dijela BiH politike dobiti podršku svih članova tročlanog državnog Predsjedništva u Sarajevu”.
“Prema tome, otvaranje teme Pelješkog mosta ostaje samo predizborna tema adresirana na dio biračkog tijela. U istu kategoriju ide i spominjanje nekih novih mogućih ratova, iako je i s hrvatske strane povremeno bilo neodmjerenih izjava. Međutim, u svakom slučaju govoriti o neoosmanlijskim stavovima je pretjerano i neprimjereno. Jačanje napetosti, naravno, ne može doprinijeti boljem funkcioniranju političkog sustava Bosne i Hercegovine, koji može biti funkcionalan uz uvažavanje ravnopravnosti sva tri naroda samo na osnovama primjene načela federalizma i konsocijacijske demokracije – što je bila i osnovna ideja Daytonskog ustava. Prava mjera efikasnosti i ravnopravnosti je ključ rješavanja problema. Pri tome treba znati da se na temu ravnopravnosti ne može presoliti”, naglasio je Caratan komentirajući posljednje ratoborne izjave Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva BiH .