'Ne treba nama pomagati Izetbegović ni nitko drugi. Mi svoja prava trebamo crpiti isključivo iz Ustava BiH', osvrnuo se na Izetbegovićevu izjavu
Član Predsjedništva BIH-a Dragan Čović govorio je o budućnosti BiH-a komentirajući izmjenu Izbornog zakona u emisiji Pressing N1 televizije.
Čović je komentirao pitanje kandidature Željka Komšića i je li spreman na borbu riječima te kako je to daleko od bilo kakvih borbi.
“Ja govorim o hrvatskom članu Predsjedništva kojeg će birati Hrvati kao konstitutivni narod. Promjena Izbornog zakona bi se mogla dogoditi sukladno odluci Ustavnog suda. Činjenica da je netko mogao dobiti 337.000 glasova govori da su tada 99,99% za Komšića glasali Bošnjaci. Ako znate da sve skupa teoretski, među Hrvatima, može izaći oko 180.000 – 190.000 na izbore i ako je tadašnji hrvatski član Predsjedništva dobio više od 100.000 koji je predlagao HDZ, pa drugi kandidati koji su imali isključivo hrvatsku potporu, jasno je što je dobio gospodin Komšić”, izjavio je Čović.
Član Predsjedništva izjavio je kako vjeruje u pobjedu kandidata Hrvatske demokratske zajednice i kako nitko ne brani bilo kome da se kandidira kao hrvatski član Predsjedništva.
“Zašto se on ne bi kandidirao? Naravno da će pobijediti HDZ-ov kandidat, ali nitko ne brani bilo kome da se kandidira kao hrvatski član Predsjedništva. Zašto bi neko vama ili gospodinu Komšiću uskratio da se kandidira? Suština je čiji legitimitet on nosi i koga predstavlja. Osnova Ustavnog suda je upravo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda”, kazao je.
Izborni zakon
“Imamo dovoljno vremena za parlamentarnu proceduru. Jutros sam razgovarao s veleposlanicom SAD-a na njezin zahtjev. Mislim da će se u narednih deset dana morati staviti na stol rješenja kojima dugo kalkuliramo i mislim da bi time relaksirali odnose u BiH, da se izbori održe i implementira izborni rezultat i da sve silne reforme konačno krenu. Uvjeren sam kako će se to dogoditi, ali vidjet ćemo”.
Čović je naveo kako je s Izetbegovićem davno pričao o izmjenama Izbornog zakona i kada su shvatili da imaju taktiku zadržavanja statusa quo, tada su krenuli s idejom da u Parlament idu sa svojim prijedlogom kako bi neke stvari riješili.
“Nažalost, znamo kako je to završilo u parlamentarnoj proceduri. Danas pokušavamo kroz međunarodni čimbenik u BiH doći do onog broja glasova koji će biti dovoljan u Zastupničkom domu.”
Dragan Čović osvrnuo se i na odluku Ustavnog suda.
“Nemoguće je zajedno provesti jer je odluku Ustavnog suda moguće provesti kroz izmjene Izbornog zakona, dok presude Europskog suda u Strassbourgu traže dublje zahtjeve i intervencije na Ustav BiH, a tu dvotrećinsku većinu odavno nemamo.”
Povlašteni status?
Na pitanje jesu li Hrvati povlašteni u BiH, Čović je odgovorio da dao Bog da jesu, jer onda ne bi bilo potrebe da se bavi politikom ili bi se bavio s neke druge političke pozicije.
“Dok su ovako ustavno nejednakopravni, dok Ustavni sud mora izvan snage stavljati određene odredbe Izbornog zakona kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda neću moći prihvatiti činjenicu da je hrvatski narod jednakopravan”, izjavio je jedan od najpoznatijih političara u BiH.
Hrvatski član Predsjedništva osvrnuo se i na izjavu Franje Topića koji je rekao kako je Hrvatima u BiH bolje nego ostalima, bolje nego Hrvatima u Austriji.
“Zašto bih se ja uspoređivao s Hrvatom u Austriji? U Austriji Hrvat ili grupa građana ne mogu dobaciti ni do nacionalne manjine”, izjavio je i nadodao kako su u BiH Hrvati konstitutivni narod, a kome to ne leži on će morati mijenjati svoj pogled na BiH pa i referendumsko pitanje koje je jasno definirano. Obratit će pozornost i na zadnji popis stanovništva gdje se precizno definira koliko je jednog, drugog ili trećeg konstitutivnog naroda.
“Romi i Židovi i druge manjine, svi oni koji se nisu htjeli izjašnjavati kao predstavnici konstitutivnih naroda u BiH, su na zastupljeni oko četiri posto na razini BiH. Hrvata je 15,4 posto, a mislim da nas danas ima više jer je broj stanovnika značajno pao uz sve ove odlaske. Kome danas smeta da je danas Hrvat u BiH u težnji da ostvari svoju jednakopravnost, ja sam zabrinut za njega,” ustvrdio je Čović.
“Zašto ne bi netko iz SDP-a bio dobar Hrvat i da Hrvati glasaju za njega. U osnovi je da samo dominantno Hrvati glasaju za njega, kao što u RS dominantno Srbi glasaju za srpskog člana Predsjedništva. Bilo koji predstavnik Bošnjaka ima legitimitet Bošnjaka iz FBiH, jer je takva struktura FBiH.”
Na pitanje je li normalno da Hrvat iz Sarajeva i Tuzle nemaju ista prava kao Hrvat iz Širokog Brijega i Hrvat iz Viteza, hrvatski član Predsjedništva ustvrdio je kako naravno da nije zapitavši se kako će to biti dobro.
“Recite mi zašto jedan Hrvat iz Sarajeva ne može biti direktor JP-a u Sarajevu, zašto Hrvat iz Tuzle ne može biti direktor neke tvornice, sveučilišta, zdravstvenog sustava… To je nedopustivo, zato se ja zalažem. Nađite jedan primjer gdje je Hrvat, nebitno iz koje je stranke, neki čimbenik u javnom sektoru u Sarajevu ili Tuzli.”
Osvrnuo se i na optužbe Hrvatskog narodnog vijeća koji optužuje HDZ za podjelu Hrvata na bosanske i hercegovačke.
“To bi netko želio. Pretpostavljam da imaju dovoljno potpore Hrvata da bi se mogli tako predstavljati. U Vijeću ministara u ime Hrvata imamo ministricu Pendeš iz Novog Travnika ili Nove Bile, ministar pravde iz Rame, ministar financija iz Čitluka, zamjenik ministra prometa iz Mostara, zamjenik ministra sigurnosti iz Tuzle. U Domu naroda imate četiri predstavnika i vidite odakle su.”
Pitanje predstavništva
Tijekom intervjua pitali su Čovića kako u radnom materijalu CIK-a stoji da iz Sarajeva u kojem živi 17 tisuća Hrvata ili TK gdje ima 23 tisuće Hrvata neće biti nijednog delegata u Domu naroda, a iz SBK gdje živi 146.000 Bošnjaka i 97.000 Hrvata u Dom naroda ide jedan Bošnjak i četiri Hrvata.
Dragan Čović se zapitao koliko danas iz Tuzle ima Hrvata ponudivši odgovor kako nema niti jedan.
“Ne možemo prijeći ni izborni prag, koliko ima iz Goražda ima Hrvata u Domu naroda, ne može se izborni prag prijeći. Na razini države to nama nije prepreka, prepreka je izborna baza županija. Iz Bihaća, Tuzle, Goražda i Sarajeva ne možete Hrvata izabrati da pređe u Dom naroda. Kada bi se svi Hrvati iz Sarajeva udružili, ne možete prijeći. To je tako nažalost. I sada ne dozvoljavamo da drugi biraju Hrvate. Dom naroda i njegova uloga je definirana Ustavom. Jednom smo prihvatili kod Travanjski paket, ja osobno, da prihvatimo neke preinake u funkcioniranju države, EU, razvoja i reformi, ali to nije prošlo. Danas za to ne postoje nikakvi preduvjeti. Hoće li se nekada pojaviti preduvjeti, našim ulaskom u EU, vjerujem da hoće.”
Čović se osvrnuo i na optužbe Bošnjaka iz građanskih stranki kako je cilj takve politike zapravo getoizacija Bošnjaka.
“To je isto kao da neko kaže da je u ratu HVO zatvorio u geto Bošnjake u Središnjoj Bosni. I to sam slušao kako su Hrvati u Središnjoj Bosni getoizirali Bošnjake, kao da tamo nisu Hrvati bili u okruženi, a ne netko drugi. Volio bih razumjeti riječ getoizacije od strane onih koji imaju 15,5 posto strukture stanovništva ove države. Pokušajte mi kazati praktičan način kako će netko getoizirati Bošnjake od strane malobrojnijeg naroda. Želi li se jedan narod odreći luksuza da drugom bira predstavnike, to je nešto drugo. U ovom trenutku to bošnjačka strana ne želi. Ako u BiH Hrvati, Bošnjaci i Srbi nisu jednakopravni, to neće funkcionirati.”
Brojke govore priču
Čović je reagirao na izjavu Bakira Izetbegovića koji je rekao kako treba pomoći Hrvatima, no kako se Čović boji iseljavanja Hrvata i da želi zadržati supstancu tako što se Hrvati grupiraju u Hercegovini.
“To je besmisleno, pa vidite brojke. Više Hrvata živi u Središnjoj Bosni, nego u Hercegovini. To je po statistici. Ne treba nama pomagati Izetbegović ni nitko drugi. Mi svoja prava trebamo crpiti isključivo iz Ustava BiH. E, to je onda moja domovina Bosna i Hercegovina. Bude li neko davao vama ili meni nema od toga sreće. Jednom će se netko zasititi davanja ili takvog čina i to je sada ovo sadašnje stanje,” izjavio je hrvatski član Predsjedništva.
“Neće biti ni nas, ni BiH, ni Bošnjaka, ni Srba, ni Srbije ni Hrvatske. Jer se napravio pokret 20 i više milijuna ljudi k nekom razvijenom svijetu,” Čovićev je odgovor na pitanje kako neće biti Hrvata u BiH ako se nastavi trend iseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine prema sadašnjim analizama.