Da li je mirovinski sustav održiv?

0
146
screenshot

Nepovoljni tržišni uvjeti lani su utjecali na znatno smanjenje prinosa obveznih mirovinskih fondova koji čine drugi mirovinski stup. No, ipak je ukupna imovina povećana na malo više od 98 milijardi kuna.

U što sve mirovinski fondovi ulažu, gospodare li kvalitetno povjerenim im novcem? Kakva je budućnost drugog stupa? Kako osigurati održivost mirovinskog sustava s obzirom na iznimno nepovoljan omjer zaposlenih i umirovljenika?

Loading...

U “Otvorenom” HRT-a su gostovali Melita Čičak, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava, Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Milan Dalmacija, stručni suradnik u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK i Željko Ivanković, politički ekonomist.

– Rezultati na globalnim tržištima pokazuju da su svi važniji dionički indeksi pali. Došlo je do korekcije dioničkog tržišta i cijene dionica su pale. Najrizičniji dio fonda – kategorije A ostvario je prošle godine prinos od 0,84 posto (u odnosu na 7,04 posto od 2014. godine), fond srednje rizičnosti kategorije B ima prinos 1,02 posto (u odnosu na 5,47 posto od početka rada). U taj prinos uračunata je i 2008. godina koja je najrizičnije. Fond kategorije B je najrelevantniji jer je najveći i ima najdužu povijest, kazao je Damir Grbavac.

Dodao je kako postoje okviri i limiti ulaganja. U 2018. ulagalo se ‘konzervativnije’ radi krize koja se osjeća. Nešto veći dio portfelja uloženo je u novac i strane fondove, a nešto su manja ulaganja u državne obveznice i domaće dionice. U budućnosti treba očekivati povećano ulaganje u domaće i strane dionice te u novu kategoriju imovine – domaći infrastrukturni projekt kojega kao takvog okarakterizira Vlada. Od njih se ne očekuju jako veliki prinosi, ali će biti stabilni i optimalni ovisno o novčanom toku.

Melita Čičak je kazala kako su dugoročno zadovoljni rezultatima mirovinskih fondova. Međutim nema rezulatata na razini pojedinaca koji nisu dovoljno štedjeli u 2. stupu. Malo smo popustili u ‘ultrakonzervativnom’ ulaganju. Najavila je da će se kroz nadzorne i revizijske odbore imenovati predstavnici koji će raditi u interesu osiguranika.

Bi li se novac štediša bolje očuvao na neki drugi način?

– Treba gledati niz godina. Nisam štediša u 2. mirovinskom stupu ali sa strepnjom gledam sve ovo. Treći stup je uveden da se osigura socijalna održivost mirovina. Taj dio priče tek slijedi. Hoće li mirovine iz 2. stupa biti veće, upitao je Davorko Vidović koji je napomenuo da je bilo predviđeno da se u 2. stup izdvaja 10 posto. Vidović smatra da naš mirovinski sustav nije neodrživ jer s izdvajanjem od 10,7 posto smo ispod europskog prosjeka. Problem je socijalna neodrživost mirovina – tj. problem s prvim stupom. Dodao je kako sumnja da bi se novac štediša bolje očuvao na neki drugi način.

Željko Ivanković kazao je kako se nada da se neće ponoviti još jedna katastrofalna godina poput 2008. Interesira ga koliko je na pad prinosa utjecao pad vrijednosti državnih obveznica. Na pitanje postoje li kakve naučene lekcije imože li se prevariti dolazeća recesija Damir Grbavac je kazao: Definitvo jesmo nešto naučili. Naši portfelji u ovom trenutku idu prema nečem konzervativnijim, a suština je u divezifikaciji.

Milan Dalmacija kazao je kako u HANFA-i, koja kontrolira rad mirovinskih fondova – sjede ljudi koji su ranije u karijeri radili u bankama koje su vlasnici fondova. Tako ispada da oni sami sebe kontroliraju. Osim toga u javnost ne izlaze prinosi fondova, dodao je. Iznio je podatak da je trećina javnog duga vezana uz mirovinske fondove. “Kada raste javni dug, pada rejting, kamate rastu itd. i mi smo u jednom krugu konstantnog rasta zaduživanja”, kazala je. Melita Čičak opovrgnula je njegove navode da HANFA ne radi dobro svoj posao. Damir Grbavac je kazao kako drušva informiraju javnost o prinosima, a isto na mjesečnom nivou radi i HANFA.

Imaju li mirovinski fondovi novca za isplatu u slučaju krize?

– Ako novac stoji na računima štediša bi li mirovinski fondovi bili u stanju isplatiti taj novac u slučaju jače krize?, upitao je Milan Dalmacija. Odgovorio mu je Damir Grbavac: “Bilo bi apsolultno nerazumno, besmisleno i protivno funkciji mirovninskih fondova da mi taj novac držimo na računima. Naša imovina je dovoljno likvidna da u svakom trenutku možemo izvršavati svoje obveze. Imamo dovoljno. U fondovima kategorije B trenutno imamo 6,3 posto imovine”.

Željko Ivanković komentirao je podatak da su mirovinski fondovi na Agrokoru izgubili 800 milijuna kuna. Kazao je kako će mirovinski fondovi uvijek moći kazati kako su dugoročno imali visoke prinose. Čini mu se da su se u prvo vrijeme, dok je novac dolazio – dosta riskiralo i izlazilo u susret raznim Kutinama i Agrokorima. Tko je mogao očekivati da će Agrokor urušiti Ledo i Jamnicu – u koje su ulagali mirovinski fondovi?, kazao je. Dodao je da je malo previše oportunizma bilo i prije, ali i poslije krize.

Imaju li se mladi ljudi razloga nadati svojim mirovinama?

Obzirom na nepovoljni odnos zaposlenih i umirovljenika postavlja se pitanje imaju li se mladi ljudi razloga nadati svojim mirovinama. “Do 2070. pa čak i do 2100. naš sustav uopće nije ugrožen. Nešto su bolji omjeri u Europi. Maksimalni efekt se može postići jedino gospodarskim rastom i rastom zaposlenosti”, kazala je Melita Čičak. Dodala je kako se radi o problemu cijelog svijeta, a ne samo Hrvatske te da je mirovinska reforma išla je za održivošću sustava.

Podatak da se za povlaštene mirovine izdvaja 5,2 mlrd. kuna komentirao je Milan Dalmacija. Kazao je kako se radi o posljedicama prošlih političkih odluka a da se danas došlo do vakuma. Teško je razlučiti na osnovu čega se one isplaćuju. Ne znamo koliko netko ima mirovinu na osnovu rada, a koliki je postotak te mirovine na osnovu povlastica, dodao je.

Razvrstati mirovine iz rada, od mirovina po posebnim uvjetima

– Reforma nije mogla biti provedena. Konkretno reformu o kojoj govori Dalmacija spriječili su šatoraši. Kad su razapeli šator imali su personalne primjedbe i zahtjeve. I samo jedan politički zahtjev – da se ne razvrstavaju mirovine iz rada, od mirovina po posebnim uvjetima. A Mrsić i Milanović su u ime izbora skinuli taj zakon, koji je bio više-manje gotov. To ne bi bila reforma – ali bi bio dobar početak, odvajanje fondova i promjena načela, kazao je Željko Ivanković.

– Ovo je bila reforma opećg sustava, a ne posebnih kategorija. 175 tisuća ljudi primaju mirovine po posebnim uvjetima – i to ima svaka zemlja svijeta. Imali smo obeze prema ugovoru o sukcesiji, imamo branitelje, a svaka zemlja vojsku i policiju tretira kao posebne kategorije, kazala je Melita Čičak. Naglasila je kako se točno zna, jer se računovodsveno vodi – tko je koliko mirovine primio od rada, a koliko prema drugim osnovama.