Đapić temeljito o HDZ-u, Konvenciji i prosvjedima
Predsjednik stranke Desno Anto Đapić jedan je od onih koji su pažljivo promatrali splitski prosvjed protiv Istanbulske konvencije te se na njega osvrnuo u razgovoru za naš portal.
”Apsolutno, ovaj skup je još snažniji što nije potpuno neočekivano, jer se situacija razvijala, i u ovom razdoblju između prvog i drugog skupa događale su se mnoge stvari koje su samo pospješile uspješnost ovoga skupa koji je prošao u izvanrednom tonu, a poruke koje su odaslane bile su još snažnije i prema Plenkoviću, i prema njegovoj Vladi. Ono što je interesantno spomenuti i prema onome što sam pratio jest da je skup nadišao interes za Istanbulsku konvenciju. Ovdje se polako stvara jedan novi pokret, toliko iščekivan. Riječ je o nacionalnom pokretu na desnici, a pitanje je kako će to sada dalje ići, kako će se formulirati i kako će se eventualno istituncionalizirati. Ali svakako, očito da je Istanbulska konvencija bila tek okidač, nakon desetljeća zrakopraznog prostora u kojem se nalazila hrvatska desnica, van hadezeovska koja je sada došla u poziciju da se i ovdje nešto ozbiljno može dogoditi temeljem općeg vala u Europi”, objašnjava naš sugovornik.
Prema njegovom mišljenju, Plenković je u ovom trenutku u ozbiljnim problemima, iako će se Konvencija izglasati. ”Problem ostaje zbog toga što se ovakvim potezima HDZ politički redefinira, i to će biti veliki problem unutar samog HDZ-a i njegova običnog članstva, jer nemojmo zaboraviti, iako se često govori o velikoj količini ljudi koji su uhljebljeni, što je točno, ne treba zaboraviti da veliki broj članova te stranke, od toga članstva nema ništa. To je najveći dio, posebno birači, koji su godinama, pa i desetljećima glasali za HDZ, smatrajući ga čuvarom nacionalnih interesa, tradicije. Pa i kad su bili nezadovoljni smatrali su da su to bili neki kompromisi koji su se morali raditi, ali očito da postoji kod njihova biračkog tijela crta koju se teško može prijeći. Mislim da ovi posljednji tjedni govore o tome, i da unutar HDZ-a počinje jedno veliko pospremanje”, procjenjuje Đapić, uvjeren kako se više neće odgađati niti sukob između frakcija unutar vladajuće stranke.
Poruke s Rive, i masovnost koja se ondje dogodila snažnije su kada se znade da je riječ o devetoj, i desetoj izbornoj jedinici koje su ujedno baza HDZ-a posljednja dva desetljeća. ”To je iseljeništvo, veliki broj ljudi došao je iz Hercegovine. Ja to promatram pragmatično, operativno politički, problem je sve veći, i veći, a kako će se on riješavati unutar samog HDZ-a pokazati će vrijeme, a ja mislim da je sve veća šansa da desnica u Hrvatskoj sve manje promatra što se događa u HDZ-u, a da se ona reorganizira i okupi te sjedne za stol i pripremi za prijevremene parlamentarne izbore koji bi mogli biti do konca godine”, vjeruje naš sugovornik.
Posebno se osvrnuo na sukob unutar vladajuće stranke, oko toga trebaju li saborski zastupnici glasovati po savjesti, ili onako kako to stranka diktira.
”Godinama sam bio šef stranke, i to velike stranke. Svaki predsjednik teži tome da unutar stranke ima disciplinu, i da u vođenju stranke dužnosnici i zastupnici glasuju o tome kako se očituju stranačka tijela. Međutim, kod njih je bio krivi raspored. Oni nisu prvo unutar stranke definirali se, nije pripremljena komunikacija s javnošću već je predsjednik odjednom na sjednici Vlade najavio da se ide s konvencijom što je tada šokiralo i ministre. I onda se kasnije to probalo ravnati i popravljati. I ja sam zagovornik stranačke discipline, ali u doba svojega političkog značaja uvijek sam raspravljao unutar užeg i šireg vodstva stranke o nekim potezima. Onda kada bismo svi iznijeli svoja mišljenja, donosili bi odluke, a krucijalne odluke nisam donosio bez rasprave. Mislim da je on napravio pogrešan politički potez”, objašnjava Đapić na svojem iskustvu.
Lideri HDZ-a imaju svoje specifičnosti podsjeća uz opasku da ovo nije doba Franje Tuđmana. ”On je u jednom stanju HDZ-a, naglog pada Karamarka i kampanje koja je protiv njega vođena naglo isplivao na površinu, ali odnosi unutar HDZ-a, nisu ni onda ni sada bili do kraja razriješeni i u toj stranci postoji dobar broj ljudi kojima svjetonazorska pitanja imaju značajnu ulogu”, smatra naš sugovornik.
U stranačkoj disciplini važno, je naglašava inzistirati na provođenju unutarstranačkog programa, ali kada se radi o svjetonazorskim pitanjima tada je to tema za veliku raspravu, pa i referendum unutar stranke. ”Jasna je stvar da je HDZ kao deklarirana kršćanska stranka, barem su tako išli na izbore, a sada se vidjelo da se crkva u velikoj mjeri od njih odmakla što je bio znak da treba stati na loptu i da treba dobro to izanalizirati”, drži Đapić.
Plenkvović bi u ovome slučaju mogao poentirati, samo kada bi uoči glasovanja HDZ-ovcima dopustio glasovanje po savjesti, čime bi izgubio tek na vlastitoj taštini. ”To je politika, a najgore je kada u njoj svoju pogrešku pokušavate prikazat kao nužnost ili potrebu, jer nama ova Konvencija ne treba, i stvarno ne razumijem zbog čega je u ovom osjetljivom trenutku upustio se u jednu takvu avanturu, nije očekivao da će se ovo dogoditi, ali se dogodilo i to je ono što razvaja političare, od vrhunskih do dobrih. HDZ-ovo biračko tijelo godinama su pravdali onom ‘mora se’. Ono kao traži se od nas od suradnje s Haaškim sudom, Zakona o općem oprostu na dalje. Godinama sam se borio s time, jer sam smatrao da ništa ne može biti bitnije od hrvatskog suvereniteta i dostojanstva. No, Plenković je jasno i decidirano u Saboru rekao da nema nikakvih pritisaka te da je to interes Hrvatske i HDZ-a. Bolje da je šutio o tome! Kod temeljnih vrijednosti jednog naroda ne može ni biti te vrste pritiska, pa pola članica EU nije ratificiralo Konvenciju, nejasno je, mi sada možemo pitati zašto je on to sada napravio, a moje je duboko uvjerenje da je to ipak bio pritisak, jednako kao što je bio pritisak da Predsjednica zove Vučića”, govori Đapić te se pita što je s Hrvatskom.
Nejasno mu je također, na koji način se to političare pritišće jer oni bi trebali štiti interese hrvatskog naroda. Moramo znati sa čime se politički borimo. ”Naša vrhuška politička, briselska želi biti dobra sa Bruxellesom, ona želi da tamo budu dobri dečki i cure i da se u tome smislu ne gleda što hrvatski narod o tome misli. Ne smijemo dopustiti da vanjski politički ciljevi definiraju hrvatsku politiku, obrnuto mora biti. Mi smo mali narod u kojem samo čvrstima i oslonac na naše vrijednosti po primjeru na Orbana mogu biti ono što Hrvatsku može pokrenuti”, zaključio je Đapić.