HNS-ova ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u intervjuu koji je dala za Hinu i dalje hvali obrazovnu reformu, te i dalje inzistira na “prekvalifikacijama profesora”.
“Sudjelovanje u cjeloživotnom obrazovanju je doista veliki problem u Hrvatskoj, što je bilo vidljivo i u reakcijama na prijedlog da se učitelji trebaju cjeloživotno usavršavati i promijeniti fokus unutar svoje struke tako da, primjerice, nastavnik koji predaje povijest umjetnosti može predavati povijest staklarstva ili dizajna. To je na neki način prihvaćeno kao uvreda, a u razvijenim zemljama je nevjerojatno da se prekvalifikacija i profesionalni razvoj shvaća kao teret, a ne kao prilika.
Svi moramo shvatiti da je imperativ da se cjeloživotno obrazujemo, jer je perspektiva da će čovjek već u bliskoj budućnosti promijeniti nekoliko zanimanja tijekom života potpuno prihvaćena u razvijenim zemljama, a i mi je morati prihvatiti. To pak svojim primjerom trebamo pokazati baš mi nastavnici i učitelji, ali naravno pri tome ne bježimo od odgovornosti da država mora osigurati i prilike da se to kvalitetno odradi”, kaže Divjak.
O građanskom odgoju
“To je doista zanimljiva tema za Hrvatsku, ali i za Europu. Pri tome mislim da je građanski odgoj kao međupredmetna tema najbolji put jer tada ne postoji neki posebni dodatni predmet, već se prožima s ostalim predmetima što daje bolje rezultate od onih koje bi dao kao poseban predmet. Možda bi bilo dobro da kao fakultativni postoje i dodatni sadržaji i elementi, ali mislim da o građanskom odgoju treba učiti i kroz hrvatski jezik, povijest i druge predmete gdje god je to važno, kako kroz društveno-humanističke, tako i kroz prirodoslovne predmete te izvannastavne aktivnosti.
To je najbolji put i dobro je jer pokazuje da su rezultati naših učenika u poznavanju građanskog odgoja iznadprosječni. Sada pak stvarno moramo raditi na tome da to znanje postane dio njihova života. Zato smo eksperimentalni program i nazvali “Škola za život” da se naglasi ta poveznica škole i realnih potreba. I da škola nije nešto što je samo pretpostavka za “još više škole” nego je tu da, osim znanja, razvija vještine i stavove koji se mogu odmah upotrijebiti u životu.”
O obrazovnoj reformi
“U Hrvatskoj postoji stanje koje ne potiče zajednički rad jer se najprije postavlja pitanje – zašto se nešto nije pokrenulo, a kada se pokrene onda se, umjesto podrške i konstruktivne suradnje, uvijek javljaju dežurni kritičari – ‘hejteri opće prakse’ ili interesne skupine, ili bilo koji kočničari promjena koji sve žele vratiti na početak, odnosno žele pokazati da sve što je pokrenuto zapravo ništa ne vrijedi.
Izvješće EK nam je, pak, stvarno “melem na ranu” jer smo puno toga pokrenuli, s puno entuzijazma, kako oni u eksperimentalnim školama za život, tako i u strukovnim školama koje su se javile kao centri kompetentnosti, a napravili smo i veliki prodor s pripremom programskih ugovora za sveučilišta, koje sada moramo pregovarati i sklapati, a Komisija je sve skupa prepoznala i naglasci toga izvješća pozitivni su za Hrvatsku. Naime, u prvoj rečenici naglasaka stoji kako je “Hrvatska pokrenula ambiciozne obrazovne reforme“, a u nastavku se u pozitivnom svjetlu spominju sva tri segmentima obrazovanja”, kaže Divjak.
Podsjetimo, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak ispričao se zbog izjave o prekvalifikaciji profesora koju je dao gostujući u emisiji “Točka na tjedan” N1 televizije.
No, ministrica očito misli nastaviti i dalje govoriti o “prekvalifikaciji profesora” i “cjeloživotnom učenju”.