Don Šuljić: ‘Sada su hrvatski vjernici malo ljuti na papu, ali meni je zasmetalo što je Irineja naveo kao velikog patrijarha’

0
272
screenshot HRT

Hoće li papa Franjo odgoditi kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca? Papa je poručio da su se u postupku pojavile nejasne povijesne točke i da se zbog toga obratio za pomoć srpskom patrijarhu Irineju.

Mješovita komisija hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka prije gotovo dvije godine završila je s radom. Zašto papa još čeka s odlukom?

Na ta i brojna druga pitanja u emisiji “Otvoreno” HRT-a odgovore su pokušali dati gosti: don Anton Šuljić, pomoćnik direktora Kršćanske sadašnjosti, Ivan Markešić, sociolog religije; Darko Pavičić, novinar Večernjeg lista, i Silvije Tomašević, dopisnik HRT-a iz Vatikana i Rima.

Silvije Tomašević rekao je kako ga je papina poruka iznenadila na neki način, iako ne bi trebala biti iznenađenje.

“Name, svi političari koji su dolazili k papi, od predsjednice države do premijera, pitali su ga o kanonizaciji kardinala Stepinca. Papa je ili prešutio njihova pitanja ili rekao – bit će ako Bog da. Dakle, nikada nije jasno odgovorio kakva je situacija. Znalo se, kada je Komisija završila s radom, da Srpska pravoslavna crkva nije donijela dokumente i navodno je to papu, kažu neki, i naljutilo jer je odmah rekao da ono o čemu će se razgovarati na sastancima Komisije treba biti vezano uz dokumente, a ne proizvoljno, ili se pozivati na dojam o tome kako se ponašao Stepinac za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, objasnio je Tomašević.

“Navodno je stigao neki novi dokument, no nitko osim pape ne zna o čemu se radi. Pitao sam to i pročelnika Kongregacije za pitanje svetaca kardinala Angela Becciua i on je rekao da zna da je došao neki dokument, ali da ne zna o čemu je riječ, da sve u rukama ima papa i da on odlučuje”, rekao je Tomašević dodavši da se ne zna niti od kuda je došao taj dokument.

“Papa to nije spomenuo, govorio je samo o povijesnom događaju, povijesnom dokumentu. Nije govorio ni o tome da je pod sumnjom kanonizacija kardinala Stepinca, jednostavno je rekao da još postoje neke nejasnoće koje treba raščistiti. Bolje da se dođe do istine nego da se nekoga proglasi svetim a postoje neke sumnje”, ističe dopisnik HRT-a iz Rima.

Kaže kako je stekao dojam da se papa ljuti kada ga pitaju o Stepincu.

Don Anton Šuljić, pomoćnik direktora Kršćanske sadašnjosti, smatra da je papina izjava, osim što je neprecizna, pomalo i zbunjujuća.

“U kontekstu u kojem je izrečena može se razumjeti da je papa baš govorio u kontekstu odnosa prema pravoslavlju. On hoće, i na slijedu je ostalih papa prije njega koji su pokušavali doći do pravoslavlja. Papa se na kraju i uspio naći s Kirilom na Kubi, nešto je pomaknuto, ali nema tu pravih pomaka”, kaže Šuljić.

“Ono što je meni dosta zasmetalo u papinoj izjavi jest to što je upravo patrijarha Irineja naveo kao velikog patrijarha. Hrvatska biskupska konferencija je 18. studenoga 2018. Papi uputila otvoreno pismo u kojem je nabrojala kako se taj patrijarh ponaša i izražava. Papa na to pitanje nije odgovorio dva mjeseca. Sinoć sam saznao da je papi to pismo prevedeno, odnosno da je pismo dobila Sveta Stolica. Ja ne znam je li ga papa na kraju primio, volio bih da nije jer su patrijarhove izjave krajne neprimjerene i opasne”, ustvrdio je istaknuvši kako će vrlo teško s tim patrijarhom doći do istine.

Kaže kako ima osjećaj da su sada hrvatski vjernici malo ljuti na papu, što nije dobro ni za hrvatske vjernike ni za Papu.

Ivan Markešić, sociolog religije, smatra da je ova papina izjava s pravom uzrujala hrvatsku javnost i hrvatske vjernike.

“Papa Franjo jedan je od najvećih i najznačajnijih Papa u suvremenoj povijesti Katoličke crkve. Zašto? To nije papa koji traži sukobe niti s islamom niti s pravoslavljem niti s protestantizmom niti s bilo kojim drugim nekršćanskim religijama, čak niti s ateistima i agnosticima. On želi graditi mostove, želi rušiti zidove. On želi stvarati jedno kršćansko bratstvo, ljudsko bratstvo, dakle kako doći do pomirenja. On je davno govorio o dva dobra naroda, Hrvatima i Srbima, i traženju načina kako da se pomire. I ako ćemo se mi miriti samo tako da drugima govorimo – vi ste počinili ovo i ono – tu nema pomirenja”, ustvrdio je Markešić.

“On je Sveti Otac Katoličke crkve i on prihvaća druge autokefalne crkve koje imaju svoje patrijarhe koji su sveti, i on s njima razgovara i on je sve njih nabrojao u svojoj izjavi i rekao je da s njima traži određeno rješenje. U ovom slučaju proglašenja svecem kardinala Stepinca, koje uopće nije upitno, ali u stvaranju odnosa s pravoslavljem, budimo posve iskreni, proglašenje jednog nacionalnog blaženika svecem nije bitno”, istaknuo je.

“Papa ovdje promovira temeljne kršćanske vrijednosti, njegovi nastupi su globalizacija kršćanstva i on želi kazati da je potrebno imati solidarnosti, opraštanja, prihvaćanja drugoga, različitoga. Proces kanonizacije nije zaustavljen, na njemu se i dalje radi. Smatram da je ovo što papa Franjo radi na dobrobit Katoličke crkve u Hrvatskoj, na dobrobit Pravoslavne crkve u Srbiji. Treba pronaći način da se ti prijepori koji postoje u povijesti riješe, naći načine oprosta. Kad će netko iz Srpske pravoslavne crkve ili iz hrvatske Katoličke crkve izaći pred hrvatsku i srpsku javnost i kazati – tražim oprost, saginjem glavu, nudim oprost”, zapitao se.

Na to mu je don Anton Šuljić replicirao da su hrvatski biskupi to učinili otvorenim pismom, na što je Markešić odgovorio da se to isto očekuje i s druge strane.

“Traži se jedan zajednički nastup da se dođe do pomaka u pomirenju i traženju izlaza iz postojeće situacije”, ustvrdio je.

Darko Pavičić, novinar Večernjeg lista kaže da ovo nije prvi put i da papa Franjo nije iznimka u traženju zajedništva na našem području.

“Međutim, ovdje postoje neke nelogičnosti u papinoj izjavi. Papa kaže da je tražio pomoć od patrijarha Irineja, što nije istina. Patrijarh Irinej je poslao dva pisma papi Franji, optužujući kardinala Stepinca. Prvo je poslao u travnju 2014., na koje papa nije odgovorio, pa mu je 2015. pisao ponovno. Papa da uđe u problematiku na najkorektniji način osniva zajedničku komisiju Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne crkve u kojoj izričito traži da budu biskupi i episkopi i povjesničari s obje strane. Tražio je da svi donesu dokumente koji potvrđuju njihove tvrdnje. Komisija je dobila fiksni rok da riješi to pitanje, a s radom je završila tako da je svatko ostao na svojim pozicijama. Srpska strana koja je optuživala Stepinca nije podastrla nikakve dokumente. I nakon svega toga što se dogodilo, i to na njegovu inicijativu, papa sada kaže – mi tražimo istinu. OK traže istinu, ali je mogao reći koju istinu. Zašto se do istine nije došlo ako je Komisija radila godinu dana s njegovim potpunim povjerenjem”, zapitao se Pavičić dodavši da je papa mogao reći da imaju dokument koji je doveo u pitanje ono što do sada znamo. Ovako, kaže, bila je to jedna konfuzna izjava koja je sve zbunila.

“A kada se govori o globalnim odnosima, dobrim odnosima pravoslavnog i katoličkog svijeta, nema čovjeka na svijetu koji nije za to. Mora biti stvarno fanatik onaj koji to ne želi. Ali se pitam je li ova izjava pape Franje pridonijela dobrim odnosima katolika i pravoslavaca na ovom našem mikropodručju. Bojim se da nije”, ustvrdio je Pavičić.

Loading...