DRUGA PO VELIČINI IZA OVČARE: Zašto Hrvati za ovu grobnicu ne znaju, a političari je izbjegavaju?

WIKIMEDIA

Kada je s Olujom došlo do oslobođenja, u ožujku 1997. u Baćinu je pronađeno golemo stratište

Memorijalni prostor u Baćinu priča priču o 137 ubijenih u Domovinskom ratu. Radi se o prostoru izgrađenom sukladno svim pravilima građevinske, povijesne, arhitektonske i muzejske struke. Nikad niti jedan predsjednik države, Sabora ili Vlade nije bio u Baćinu kako bi odao počast žrtvama. Dolazili su izaslanici, ali čelni ljudi ove zemlje Baćin iz nekog razloga uporno zaobilaze. Zato se, svi oni koji poštuju ovu nemjerljivu žrtvu, pozivaju da posjete Baćin i njegovu Spomen sobu.

Druga masovna grobnica po veličini iza Ovčare

Hrvatska obiluje grobnicama koje, iz tko zna kojeg razloga, polako odlaze u ropotarnicu povijesti. Druga masovna grobnica po veličini iza Ovčare nalazi se u Baćinu. U sebi je sve do 1997. skrivala 56 izmasakriranih tijela. Točnije, gomilu izmrvljenih kostiju…

Umirovljeni pukovnik Ivica Pandža Orkan neumoran je u traganju za prešućenim istinama, žrtvama i grobnicama kojih je Banovina puna. Uz svako poštivanje prema Ovčari i Vukovaru, Škabrnji i Voćinu, već dugo želi skrenuti pozornost na Dubicu, Hrvatsku Kostajnicu i Dvor, čijih 400-tinjak žrtava nijemo vapi za upoznavanjem javnosti o njihovim sudbinama, ali i za priznavanjem.

U meni već godinama gori jedna želja, jedna ideja da se čuje za Baćin, jer uz dužno poštovanje prema drugim žrtvama i stratištima, hrvatska javnost miješa zločine u Baćinu i Voćinu. Voćin je u Slavoniji, gdje je ubijeno 47 ljudi, a Baćin je doživio veće zlo nego Škarbrnja, no tako se malo govori i zna o Baćinu – kazao je u jednom od intervjua za naš portal Orkan.



Vapaji umirućih s obale Une čule se danima

Kada je s Olujom došlo do oslobođenja, u ožujku 1997. u Baćinu je pronađeno golemo stratište, druga po veličini masovna grobnica u Hrvatskoj. Pronađeno je 56 tijela, izmasakriranih bagerom koji ih je nemilosrdno prevrtao pa je većina tijela nađena bez udova i odsječenih glava. Idućeg mjeseca, u travnju, identificirano je 36 osoba: njih 31 bilo je iz Dubice, a pet iz Cerovljana, ti su ljudi dostojno pokopani, dok preostalih 20 NN osoba počiva u zajedničkoj grobnici u Dubici. Žrtve su umirale danima. To su potvrdili vještaci koji su radili na ekshumaciji, ali i iz iskaza svjedoka s druge, bosanske strane rijeke Une koji su rekli da su  danima čuli vapaje s hrvatske obale. Iz iskaza  ranijih svjedoka i sa srpske strane saznalo se da su tijela najmanje 56  ubijenih Srbi nakon likvidacije ostavili na mjestu zločina, a neke pobacali u  Unu.

56 žrtava bačeno u plitke jame

Tadašnje rukovodstvo Mjesne zajednice Dubica na čelu s predsjednikom SDS-a Milom Mišljenovićem 18. listopada ‘91., na sastanku u poljoprivrednoj zadruzi, donijelo je odluku da se preostalo hrvatsko stanovništvo popiše i pritvori u seoski dom u Cerovljanima i u vatrogasni dom u Dubici. Dva dana kasnije, na ove dvije lokacije zatočeno je više od 70 ljudi. Nakon tri dana ljudima je rečeno da idu na razmjenu u Glinu. Iako je to svima bilo sumnjivo, potrpani su u autobus i krenuli prema Kostajnici. U selu Baćin dočekala ih je Jedinica za posebne namjene MUP-a SAO Krajine predvođene Stevom Borojevićem. Izvukli su ljude i između ceste i rijeke na jednoj poljani i pobili ih. Nisu pokopani dok nije počelo smrdjeti pa su došli bageri i iskopali rupe u koje su pobacani – priča pukovnik Pandža.

Banovina će postati mjesto posebnog pijeteta

Orkan podsjeća i na akciju Una iz rujna 1995. o kojoj se premalo govori. Tada je u Dubici poginulo i 13 pripadnika postrojbe Crnih mambi, iz sastava Druge gardijske brigade, dok su u Dvoru ginuli pripadnici Tigrova, a u Hrvatskoj Kostajnici izginuli su pripadnici izvidničke satnije Zbornog područja Zagreb te jedan pripadnik 153. brigade Velika Gorica. S obzirom na to da je riječ o maloj općini u kojoj danas živi oko 2000 stanovnika, u odnosu na broj hrvatskih žitelja prije Domovinskoga rata, to je općina s najvećim brojem stradalih u Hrvatskoj. Zbog svega ovoga, Orkan smatra da Banija zaslužuje biti mjesto posebnog pijeteta.

Predsjednici i premijeri nikad nisu došli na najveću masovnu grobnicu iza Ovčare!

Banovina je natopljena krvlju i to se ne smije zaboraviti. Bilo bi lijepo vidjeti autobuse koji dovoze djecu… Ta djeca bi kroz spomen-sobe nešto i naučila o patnjama hrvatskoga naroda. Na obljetnici koja je u listopadu, bilo bi lijepo vidjeti i premijera, predsjednika i cijelu tu političku svitu koja ovdje još nikad nije bila i nije vidjela drugu po veličini masovnu grobnicu u Hrvatskoj – poželio je Ivica Pandža Orkan.

Spomen soba u Baćinu bit će otvorena za posjet od 17. – 20. listopada u terminu od 11,00-16,00 sati.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI