“Pomozite, država nam je obećala oprostiti dugove, a jučer sam u Fini saznao da mi nijedan dug nije izbrisan, nego je stavljen na poček. Pa što je to, sve su nas prevarili”, nanizali su se posljednjih tjedana pozivi nesretnih građana potrošačkim udrugama diljem zemlje.
“Doista, ljudi nas zovu i ne znaju što da čine. Čitali su da će njihovi dugovi biti oprošteni, a onda saznaju kako su oni samo privremeno obustavljeni te u bilo kojem trenutku opet mogu biti aktivirani. Hoće li im se na to obračunati još kakva kamata, nitko ne može sa sigurnošću reći”, potvrdio je predsjednik Udruge Potrošač Igor Vujović Jutarnjem listu.
Ipak, nije u pitanju nikakva teorija zavjere, nego nešto puno realnije – zbrka koju je sama država napravila usvojivši gotovo istodobno, s razmakom od samo 18 dana, dva zakona važna za financijsko stanje građana, koja na različit način reguliraju njihov status, konkretno proces ovrhe.
Prvo je, naime, 21. srpnja prošle godine na snagu stupio Zakon o oprostu dugova fizičkim osobama, kojim je država odlučila otpisati sve dugove koje blokirani građani imaju prema državi i državnim tvrtkama do maksimalnog iznosa od 10.000 kuna glavnice, čime je bilo procijenjeno da će se putem Fine biti odblokirati 11.000 građana, a za njih 170 tisuća dug će biti smanjen za milijardu kuna.
Osamnaest dana nakon toga, međutim, Vlada Andreja Plenkovića usvojila je još jedan zakon kojim se ide na ruku blokiranima: Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojima je, člankom 12., odlučeno da će se račun odblokirati, a dug privremeno obustaviti za sve one dužnike kod kojih ovrha nije naplaćena u razdoblju od tri godine te u posljednjih šest mjeseci nije bio nijednog novog pokušaja naplate, prenosi Jutarnji.
Tim je zakonom već samo nekoliko dana nakon njegova usvajanja djelomično odblokirano 174.627, a u potpunosti 50.695 ovršenika (ukupno su u registrima Financijske agencije bila zabilježena 225.322 građana s ovrhama koje nisu naplaćene u periodu duljem od tri godine), no mnogi od njih, ispada s obzirom na pozive potrošačkim udrugama, malo su pogrešno shvatili kojoj kategoriji odblokiranih građana pripadaju te se prerano ponadali da svoje dugove nikada neće morati vratiti.
Prava zbrka, naime, nastala je krajem srpnja, odnosno početkom kolovoza prošle godine, kada su građanima s postupcima ovrhe najednom odblokirani računi – jednima po osnovi brisanja, a drugima po osnovi prijevremene obustave duga – no i oni kojima se deblokada dogodila zbog privremene obustave pomislili su da su njihovi dugovi u cijelosti nestali, a potom na šalterima Fine saznali da su, zapravo, na počeku te da u bilo kojem trenutku, kada to odluči ovrhovoditelj, ponovo mogu biti pokrenuti.