Europska komisija danas bi trebala zatražiti od država članica da ponude dodatne kapacitete za smještaj novih migranata, no Hrvatska će taj zahtjev odbiti.
“Kao i dosad, naši su kapaciteti angažirani na zaštiti jedne od najdužih kopnenih granica Europske unije”, doznaje Večernji list od izvora bliskih Ministarstvu unutarnjih poslova.
Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos za današnji je sastanak ministara unutarnjih poslova, na kojem sudjeluje i hrvatski ministar Davor Božinović, najavio pokretanje inicijative koja bi ublažila problem s novopridošlim migrantima. Predložit će nove, privremene mjere kojima bi se trebala zaobići slijepa ulica u kojoj su zapeli dogovori država članica o reviziji postojeće dublinske regulative – pravila koja kažu da azilanti moraju zatražiti azil u prvoj državi u koju stupe u EU te da su nakon toga i njezina odgovornost.
U praksi, dublinska je regulativa u velikom broju europskih država bila suspendirana tijekom migracijske krize 2015. i tad je postalo jasno da u krizi takva pravila jednostavno ne funkcioniraju. Austrija je, kao predsjedajuća EU, pokušala povesti razgovore o reformi dublinske regulative, što posebice traže države prvog prihvata, kao što je Italija. U tu je svrhu izaslala dvoje diplomata na turneju po europskim državama, no kako doznaje Večernji iz diplomatskih izvora, dogovor nije još ni na vidiku i bit će ga jako teško postići. Komisija je već prije tražila način kako rasteretiti najpogođenije europske države migrantskog pritiska. Prije ljeta nudila je koncept “prinudne solidarnosti” kojom bi se teret migranata manje-više ravnomjerno raspodijelio među državama, što su Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska čvrsto odbile. Istovremeno, Italija i druge države najvećeg pritiska zatvaraju svoje luke brodovima s migrantima.
Komisija se nada da će se to spriječiti dobrovoljnim ponudama smještajnih kapaciteta za migrante. Uz te mjere, Komisija će predložiti da države ponude i druge vrste pomoći, poput jačanja čuvanja granica ili pak pomoći afričkim zemljama.
Spominje se i veći plan, neka vrsta sigurnosne mreže koja bi se aktivirala u slučaju većeg pristizanja migranata, no o njemu nema detalja. Iako se govori o dobrovoljnim ponudama, nije jasno što će se dogoditi s državama koje odluče potpuno ignorirati Komisijin plan. Hrvatska, pak, balansira. Uredno ispunjava svoj dio pogodbe – i dalje prihvaća migrante iz centara u Grčkoj i Italiji te ih integrira u društvo. No, istovremeno, ne osuđuje i ne kritizira države koje to odbijaju. Također, migrantsku krizu Hrvatska koristi i kao “pokaznu vježbu” da je spremna čuvati granice u nastojanju da se pridruži schengenskom prostoru, piše Večernji list.
U prvih deset mjeseci ove godine granična policija RH evidentirala je 6415 osoba u nezakonitom prelasku, što je 57 više nego u istom razdoblju prošle godine. U istom je periodu prijavljeno 478 kaznenih djela krijumčarenja ljudi, što je povećanje od gotovo 82 posto u odnosu na 2017. godinu.