Ideš! Kakva bomba! Nećete vjerovati kakvu je prijetnju Plenković primio

0
711
screenshot

Kosor je naveo kako smatra kako hitno treba promijeniti u Poslovniku Sabora mogućnost da jedino zastupnici nacionalnih manjina mogu biti u dva zastupnička kluba

Predsjednik HSLS-a i saborski zastupnik vladajuće većine Darinko Kosor u intervjuu za Jutarnji list otkrio je kako se neće više kandidirati kao predsjednik stranke, te je istaknuo kako postoje granice ispod kojih se ne ide.

Nema razlike između slučaja Sabo

“Takvi prelasci iz jednog kluba većine u drugi isključivo služe u marketinške svrhe i nazvao bih ih “iz šupljeg u prazno”. No isto tako, kad do prelaska zastupnika dolazi radi zapošljavanja braće, djece ili se zbog toga povećavaju sredstva za udruge nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu, sigurno tu ima posla i za DORH. Ne vidim nikakve bitne razlike između ovih slučajeva i slučaja Sabo“, smatra Kosor.

Predsjednik HSLS-a istaknuo je kako ne bi podržao Vladu u kojoj su ljudi Milana Bandića i kako u životu uvijek mora postojati i donja granica ispod koje se ne ide.

“Pri formiranju saborske većine i izboru Vlade 2016. samo su dva nezavisna zastupnika imala neku vezu s Milanom Bandićem, a niti jedan njegov predstavnik nije predložen u Vladu”,

Referendum

“Nemam nikakve službene informacije o tome da je određeni broj potpisa krivotvoren, a ako jesu, tko ih je krivotvorio. Kaznena prijava HNS-a ponovo je u funkciji političkog marketinga koji baš i ne pomaže u rješavanju nastale situacije”, tvrdi Kosor koji misli da su trebali dopustiti promatrače po strogo propisanoj proceduri, jer su ovako u pat poziciji međusobnog optuživanja.

“Ne ulazeći u to je li skupljeno dovoljno potpisa ili nije, kao liberal smatram da građani moraju imati izvedivo pravo da o onim pitanjima za koje postoje ustavne mogućnosti mogu slobodno odlučivati i u direktnoj demokraciji tj. putem referenduma”, izjavio je predsjednik HSLS-a za Jutarnji.

Kako navodi, HSLS podržava  svaki prijedlog koji se zalaže za smanjenje broja saborskih zastupnika, za smanjenje izbornog praga radi smanjenja postotka tzv. propalih glasova, za pravedno određivanje granica izbornih jedinica ili veći utjecaj birača da glasuju za više kandidata na pojedinim listama.

Prava zastupnika manjina

“Ne možemo imati zastupnike prvog i drugog reda. No ako bi se smanjivao ukupan broj zastupnika u Saboru, jasno je da treba smanjiti i broj zastupnika nacionalnih manjina. No, ono što hitno treba promijeniti nalazi se u Poslovniku Sabora, a to je mogućnost da jedino zastupnici nacionalnih manjina mogu biti u dva zastupnička kluba. Praksa nažalost pokazuje da u jednom zastupaju interese svojih manjina, a u drugom svoje privatne interese”, istaknuo je Kosor.

‘To jednostavno nije dovoljno’

Kako navodi, HSLS se zalagao za dizanje digne neoporezivi dio dohotka sa 3800 na 5000 kuna, te je uoči najavljene porezne reforme Kosor komentirao što je potrebno učiniti kako bi radna snaga ostala u RH.

“Nije da ministar financija ne pokušava već u drugoj reformi napraviti određena rasterećenja za gospodarstvo i građane. No sve to jednostavno nije dovoljno. Žao nam je da se u aktualnim izmjenama zakona ne ide s prijedlogom povećanja neoporezivog dijela plaće na 5000 kuna. Ako želimo zadržati radnu snagu, morat ćemo im bitno povećati plaće, ali to će nam se i vratiti kroz povećanu potrošnju”. kazao je predsjednik HSLS koji navodi kako se PDV u ugostiteljstvu mora što prije vratiti na 13 posto, te kako sami potičemo vlastitu nekonkurentnost.

Zastupnik vladajuće većine ustvrdio je kako budućnost poreznih reformi u idućih tri do pet godina treba ići prema daljnjem rasterećenju rada i mogućem smanjenju PDV-a, ali i uvođenju kompenzacijskih poreza kao što je porez na nekretnine koji bi primarno trebao zahvatiti samo najbogatije slojeve stanovništva.

“Ne pada mi na pamet podržati dizanje bilo kakvih poreza ili doprinosa, a posebno doprinosa u zdravstvu. Pa čak su i socijaldemokrati pokušali smanjiti doprinose u zdravstvu, istina neuspješno, jer nisu paralelno proveli strukturne reforme te srezali troškove. Jedino što u ovom trenutku mogu komentirati o ministru jest da se nadam da budući ministar neće biti liječnik. Oni su jednostavno nemoćni provesti ozbiljnije promjene u sustavu zdravstva”, istaknuo je Kosor za Jutarnji list.

Mirovinska reforma

Najavljena mirovinska reforma podignula je veliku prašinu u javnosti. A na prosvjedu kojeg su organizirali sindikati koji se održao sredinom listopada veliki broj građana istaknuo je svoje nezadovoljstvo.

“Ovaj prijedlog mirovinske reforme treba podržati isključivo zato što je nešto bolji od aktualnih zakonskih rješenja. Novim rješenjima se ipak ispravlja velika nepravda da svi mlađi od 1962. godišta koji će ići u mirovinu mogu ostvariti pravo dodatka na uplate iz I. stupa. Isto tako omogućuje se i pravo izbora onima koji su imali manje plaće da pređu isključivo u I. stup.” izjavio je predsjednik HSLS-a istaknuvši kako mu je drago da se upravo naš Klub zastupnika u pregovorima s ministrom izborio za ova prava.

“No i dalje kao glavni problem mirovinskog sustava vidim to što prosječni umirovljenik u Hrvatskoj nema više od 30 godina radnog staža. Budući da i sam imam 32 godine radnog staža (26 godina u privatnom sektoru), već sam trebao po tim kriterijima biti u mirovini. Nedopustivo je i neodrživo da ljudi u naponu snage postaju umirovljenici”.

Kosor je smatra kako hrvatske politike prema BiH nisu bile dobre ni osmišljene, te kako je koalicija Čović-Dodik samo točka na takve promašene politike, navodi Jutarnji list.

Loading...