ISTINA O EMIGRANTSKOM VALU MLADIH: Većina se ne namjerava vratiti u domovinu!

0
323

Demografski gubitak jedan je od ključnih problema u Hrvatskoj, a recentni emigrantski val među ostalima uključuje mnogo mladih. U jeku toga, sociolog Damir Miloš s Odjela za sociologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta i sociolog Toni Pranić s Pravnog fakulteta u Osijeku proveli su istraživanje “Neka obilježja posljednjeg emigrantskog vala mladih iz Republike Hrvatske” i došli do niza zanimljivih zaključaka. O tome je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u 30. studenoga održan okrugli stol te su predstavljeni rezultati istraživanja.

Istraživanje je provedeno u od travnja do srpnja 2017. online anketnim upitnikom na čija je pitanja odgovorilo oko 600 ljudi. Fokus je bio na mladima (iako nisu isključivo oni bili zastupljeni među ispitanicima) i onima koji su u posljednjih pet godina napustili Republiku Hrvatsku (od 2012. godine). Doseg ispitanika bio je ograničen na korisnike društvenih mreža koji su odgovarali na pitanja raznih tematskih cjelina poput podataka o razini obrazovanja ispitanika i njihovih roditelja, županija i veličine mjesta iz kojih su emigrirali, radnom statusu u Hrvatskoj i u emigraciji, životu i okolini u mjestu dolaska, kontaktima s rodbinom i obitelji u Hrvatskoj, namjeri povratka i sl.

Loading...

Iselilo je više žena nego muškaraca

Prema ovom istraživanju, iselilo je 55,2 posto žena, i to u fertilnoj dobi pa se može smatrati da sa svakih stotinu iseljenih žena Hrvatska gubi mnogo više, uzmemo li u obzir da će roditi izvan domovine.

Po dobi prevladavaju mladi između 19 i 34 godine, a po županiji odlaska emigranti iz Grada Zagreba te Zagrebačke, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije. Istraživanje je pokazalo da je značajna većina ispitanika emigrirala u posljednjih šest godina (93 %), a Grad Zagreb pokazao se kao privremeno pristanište na putu inozemne emigracije. Prema riječima sociologa Miloša, više ljudi odlazi iz Zagreba nego što su u tom gradu odrasli te se emigracija na neki način prelijeva preko glavnog grada RH.

Ispitanici su najvećim dijelom iz zemalja koje slove kao najveći hrvatski imigrantski recipijenti, prije svega Njemačka (41,9 %) i Irska (21,9 %), a slijede one u kojima je zabilježen veći odaziv ispitanika, a to su Kanada, Švedska i Italija.

U domovinu se mnogi ne žele vratiti

Posebno je uznemirujuć podatak da se čak tri četvrtine ispitanika nema namjeru vratiti u domovinu. U Hrvatsku oko 60 % mladih odlazi kako bi posjetili obitelj/rodbinu jednom u šest mjeseci ili češće, no na pitanje o stalnom povratku u domovinu 75 % ispitanika odgovorilo je da se ne namjeravaju vratiti.

„Po pitanju nepovratka nešto prednjače žene, osobe u braku te zaposleni i samozaposleni mladi, ali ove tvrdnje ne znače statističku značajnost“, kazao je sociolog Damir Miloš.

Romantičnu predodžbu o nostalgiji kao razlogu povratka u zemlju njeguje manji postotak ispitanika te kao potencijalne razloge povratka u domovinu 25 % ispitanika navodi obitelj i određenu ulogu u životu, a ne nostalgiju. Među razlozima zbog kojih se ne bi vratili ispitanici su mahom navodili korumpiranost, nepostojanje pravne države te nezaposlenost.

Kada je riječ o uvjetima života u inozemstvu, većina iseljenih ispitanika u vezi je ili u braku te su izrazito zadovoljni svojim životom i plaćom u inozemstvu, a 90 % posto ih je u nekom obliku zaposleno. Prema riječima sociologa Tonija Pranića, više od 75 % ljudi zadovoljno je plaćom koju zarađuju kao emigranti, a životom 82 %. Među nezadovoljnima plaćom samo je 7 % ispitanika. Kvaliteti života u inozemstvu nekima pridonosi i činjenica da se nešto više od polovice (56 % slučajeva) mladih doseljava u mjesta u kojima je već prilično mnogo Hrvata, a 50 % druži se s njima dva do tri puta mjesečno ili češće.

Iseljavaju visokoobrazovani mladi ljudi koji u RH imaju posao

Nezaposlenost u Hrvatskoj, čini se, nije temeljni uzrok napuštanja zemlje. Zanimljiv podatak koji je pokazalo ovo istraživanje jest i taj da je polovica ispitanika bila u radnom odnosu dok su živjeli u Hrvatskoj, što upućuje na misao da su bili nezadovoljni radnim uvjetima i/ili plaćom ili da razlozi emigracije nisu povezani s mogućnošću zaposlenja kako se nerijetko nagađalo. Kao što su i ranije isticali hrvatski demografi, mladi u posljednjem emigrantskom valu pokazuju se kao nešto obrazovaniji od starijih emigranata (nešto manje ih je sa srednjom školom, a više s fakultetom), što je potvrdilo i ovo istraživanje.