JOSIPOVIĆ ZA SRPSKI DANAS: „U obje zemlje imamo retro-procese slavljenja pronacističkih snaga, ustaša i četnika“

0
300
Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Ocijenio je da “narode i države u regiji, pa i Hrvatsku i Srbiju, bez obzira na grozni teret rata, povezuje puno toga i da možemo i moramo naći prostora za međusobno uvažavanje i suradnju”

“Odnosi Srbije i Hrvatske lošiji su nego prije nekoliko godina, a političari obiju država koriste svaku priliku za podizanje tenzija”, ocijenio je u intervjuu objavljenom u subotu beogradskom listu Danas nekadašnji predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, krenuvši tako stopama svog prethodnika Stipe Mesića da neprestano upozorava na nacionalističku opasnost na prostorima bivše SFRJ.

Kao veliki znalac i politički analitičar u razgovoru je poručio da su mir i pomirenje upravo najvažnija zadaća političara.

Loading...

Danas su ti odnosi znatno lošiji nego prije par godina. Svjedoci smo kako političari obje države koriste svaku priliku za neko podbadanje i podizanje tenzija. Mediji, navijači, komentatori raznih vrsta – svi sekundiraju huškaškim politikama”, izjavio je Josipović.

Upozorio je da su i u Srbiji i u Hrvatskoj na sceni retrogradni procesi.

U obje zemlje imamo retro-procese rehabilitacije i slavljenja poraženih pronacističkih snaga, ustaša i četnika. Jednom riječju, pokazalo se da neka dosegnuta, bolja razina odnosa nije zauvijek. Ovisi o trenutnim politikama koje prekogranična prepucavanja i raspirivanje niskih strasti populistički koriste za unutarnju politiku”, istaknuo je Josipović.

Jačanje nacionalizama, čak i revizija prošlosti i slavljenje zločinačkih pokreta, ustaškog i četničkog, neposredno utječu na političke i općedruštvene odnose” u obje države, a “sve to vrlo loše djeluje i na međudržavne odnose služeći huškašima i širiteljima mržnje”.

Smatra da se “ljuto varaju” oni koji “koji misle da je mir zauvijek zadan”, jer “na miru i pomirenju treba stalno raditi i to je najvažnija zadaća političara”.

Ocijenio je da “narode i države u regiji, pa i Hrvatsku i Srbiju, bez obzira na grozni teret rata, povezuje puno toga i da možemo i moramo naći prostora za međusobno uvažavanje i suradnju”.

Na pitanje očekuje li da Hrvatska koči Srbiju u procesu eurointegracija, Josipović podsjeća na svoje ranije poruke da je “Hrvatskoj u interesu da Srbija, a i ostale države jugoistoka Europe, posebno sve one koje su nekada bile u Jugoslaviji, uđu u EU” jer bi to osnažilo ekonomije tih država i sigurnost u regiji.

I Hrvatski sabor je u tom smislu donio posebnu deklaraciju. Što će učiniti sadašnja ili neka buduća hrvatska vlast u kontekstu pogoršanih odnosa, ne mogu prognozirati. Ipak, vjerujem da će prevladati razum i da Hrvatska neće kočiti Srbiju na ulasku u EU”, ocijenio je Josipović.

Srbija “mora znati” da će države EU, ne samo Hrvatska, “inzistirati na dosljednom ispunjavanju svih kriterija, posebno onih političkih”, naglasio je i “zato, mislim da najopasniji kočničar integracije Srbije u EU može biti sama Srbija ako ne bude provodila reforme i ispunila političke kriterije za prijem u EU”, upozorio je Josipović.

Srbija ne može postati članicom ako prethodno ne prizna neovisnost Kosova, ocijenio je.

Mislim da to neće biti moguće. Projekt širenja EU obuhvaća sve države nastale na području bivše Jugoslavije, Albaniju, Tursku, možda i još poneku zemlju. Znači i Kosovo… Znam, za Srbiju je to osjetljivo pitanje. Mogu samo poželjeti da u okviru projekta ujedinjene Europe Srbija i Kosovo nađu kompromis i da obje države uđu u EU, čim prije – to bolje”, rekao je Josipović.

Komentirajući presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću u Den Haagu na kaznu doživotnog zatvora, Jospipović kaže kako je presuda “potpuno očekivana i realno oslikava Mladićevu ulogu u ratu u BiH”.

Nažalost, zločini koje je počinio u Hrvatskoj nisu obuhvaćeni presudom”, konstatirao je Josipović.

Očekivanja od Haškog tribunala mnogih, pa i njegova, bit će veća od dosegnutih rezultata, ali su sve “države imale filozofiju ‘zločinci su drugi, ne naši junaci”, a posljedica toga bila je opstrukcija Tribunala, stvaranje negativnog javnog mišljenja i negiranje zločina”, ocijenio je bivši hrvatski predsjednik.

Postupci su trajali predugo, neke su odluke neugodno iznenadile, a i nisam siguran da su za haška suđenja uvijek izabrani oni koji su po Statutu trebali biti tamo: oni odgovorni za najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Neki su nepotrebno optuženi i kasnije pušteni, drugi, iako zaslužuju međunarodnu osudu, izmakli su pravdi”, ocijenio je Josipović.

Haški tribunal je, po njegovoj ocjeni, “ipak donio važne pomake u međunarodnom kaznenom pravu, što se ne smije zanemariti”.

U konačnici, uz sve slabosti, iznimno mi je drago da je Haag postojao i barem dijelom doprinio uspostavljanju pravde”, rekao je Josipović za beogradski list Danas.