Čelnici SSSH, NHS i MHS najavili su za 27. travnja pokretanje referendumske inicijative “67 je previše”. Oni traže odlazak u mirovinu sa 65 godina, a zahtjevu se pridružuju oporbene stranke.
Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, obrazlagao je na početku HRT-ove emisiji “Otvoreno” zašto će se pokrenuti referendumska inicijativa te objasnio što bi sve trebalo biti u referendumskom pitanju.
– Zanemarujemo činjenicu da sve države koje su kasnije ušle u EU još uvijek ne pomišljaju na 67 godina starosti za odlazak u mirovinu, već se odlazi u mirovinu ispod 65 godina. Zašto Hrvatska mora biti jedina od svih država koje su kasnije ušle u EU a inzistira na odlasku u mirovinu sa 67 godina starosti, upitao je Novosel. Kazao je da je u Hrvatskoj duplo kraće razdoblje zdravoga života u mirovini nego što je to u drugim državama. “Kod nas je prosjek pet godina zdravog života nakon 65. godine, a u nekim drugim državama je 10 godina. Skandinavske države imaju 15 godina zdravog života”.
– Predlagali smo za vrijeme socijalnog dijaloga da ako se procijeni do 2026. ili 2027. da će doista u RH biti moguće 2038. imati podjednake uvjete kao i u ostalim državama EU, tada možemo razgovarati o produženju rada do 67 godina starosti. Na ovakav način to se ne može, kaže Novosel. Pavić: U mirovinu sa 67 godina samo oni koji nemaju dovoljno staža
Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, je potom kazao da želi smiriti građane i da neće svi ići u mirovinu sa 67 godina starosti.
– Treba jasno reći da je odredba o 67 godina starosti za odlazak u mirovinu uvedena još za vrijeme SDP-ove vlasti. Nisu tada bili referendumi. Ova Vlada je samo malo ubrzala to – s 2038. godine na 2033. I dalje postoji to da ljudi koji imaju 41 godinu staža mogu ići u mirovinu sa 60 godina starosti. To vrijedi i za one koji 41 godinu staža ostvare u 65. godini starosti, kazao je Pavić.
Naglasio je da se za mirovinski sustav trenutačno izdvaja 40 milijardi kuna. Osamnaest milijardi kuna fali nam svake godine, dodao je.
– Pitanje je koliko godina radnog staža mi odradimo. Prosječan radni staž hrvatskih umirovljenika je 30 godina i 2 mjeseca. Prosjek europskog umirovljenika je 35 godina, a prosječni staž nekoga u Njemačkoj je 37 godina. Pitanje je otkud ćemo to platiti. Ovakav prijedlog sindikata dovest će do toga da će mirovine ili pasti ili ćemo morati dizati kredite na račun naše djece i unuka. Ovo je opasna destabilizacija mirovinskog sustava, dodaje. Ponavlja da je ovakav pristup sindikata politikanstvo. “Oni nisu radili referendum kada je bio ministar Mrsić i SDP-ova vlada”.
Novosel je pak uzvratio da ono što ministar govori je isključivo i čisto politikanstvo.
– Ministar ne može shvatiti da svi radnici koji su stariji od 50 i mlađi od 53 godine neće moći prije 67 godine u mirovinu. Mora znati da svi radnici koji uđu u mirovinu sa 19 godina života morali bi do 60 godine raditi bez ijednog prekida da bi mogli sa 41 godinom staža u mirovinu. U proteklih 27 godina hrvatske samostalnosti preko 90% radnika nije imalo tu sreću da ima potpuni kontinuitet bez ijednog dana prekida radnog staža. Jedino rješenje mirovinskog sustava u RH je da hrvatske plaće budu veće, da se kontroliraju kolektivni ugovori da se eliminira siva zona u RH. Samo to može stabilizirati mirovinski sustav i da se vrati 350.000 radnika koji su otišli iz Hrvatske, dodao je.
Pavić je potom kazao da su u mandatu ove Vlade rasle i minimalna i prosječna plaća. Želio je naglasiti da oni koji su odradili 41 godinu staža imaju 71% prosječne plaće mirovinu.
– Cilj ove reforme je da ljudi što dulje ostanu u svijetu rada. Benefit je da smo omogućili umirovljenicima da rade na pola radnog vremena. To se pokazalo apsolutno uspješnom mjerom. Oko 9.000 ljudi ih tako radi, dodaje Pavić.
Vidović: Problem u Hrvatskoj je kako da ljudi rade do 65. godine, a ne 67.
Davorko Vidović, politički tajnik SDP-a, kazao je da referendumsko pitanje treba biti postavljeno: Imam li pravo ići u mirovinu sa 65 godina starosti?
– Stvari su tu prilično jednostavne. Osim argumenata o životnom vijeku, koji je u Hrvatskoj kraći za tri godine nego u većini europskih država, postoji još jedan snažan argument zbog kojega nema nikakve potrebe forsirati produljenje životnog vijeka ili dobi za stjecanje prava na punu mirovinu. Ministar je rekao da Hrvatska ima problem kratkog radnog vijeka. Nama je problem kako da nam ljudi rade do 65. godine starosti, a ne 67. godine. U Hrvatskoj je 30 godina prosječni radni vijek. Mojih vršnjaka (u 55. ili 56. godini života) radi svega 35%. Trećina tih ljudi koji bi trebali biti u svijetu rada su izvan tog svijeta rada. Zašto se to događalo, upitao se Vidović. Imali smo dugo razdoblje s visokom stopom nezaposlenosti kada su poslodavci, u vrijeme kada su se rješavali radnika, najlakše se rješavali starih radnika. Vremena se u tom pogledu mijenjaju. U posljednjih 10 godina radni kontingent se smanjio za pola milijuna ljudi. Imamo treću najnižu stopu zaposlenosti u EU, kazao je.
Smatra da je bitno vidjeti “kako aktivirati ljude u radnom kontingentu da rade – to znači, kako da nam mlađi ljudi ranije uđu u svijet rada, kako da se zadrže oni stariji koji imaju vještine, znanje, sposobnost itd”.
Naveo je primjer od prije 10 dana u Sisku gdj je njegov vršnjak pao sa skele i poginuo. “Postoje poslovi koji se ne mogu obavljati u nekoj dobi, ali ljude ne treba niti tjerati u mirovinu”. Potom je potvrdio da će potpisati referendumsku inicijativu.
Na pitanje zašto sada ne podržava ovu reformu jer je vlada Zorana Milanovića također bila za odlazak u mirovinu sa 67 godina starosti, ali od 2038. godine, Vidović je rekao – mislim da niti u tom trenutku to nije bilo nužno.
Pavić tvrdi da je već sada životni vijek u Hrvatskoj 79 godina, a 81 u Europskoj uniji te da mnoge države u EU imaju odlazak u starosnu mirovinu sa 67 godina.
Novosel je istaknuo da je Slovenija na referendumu prije nekoliko godina spriječila odlazak u mirovinu sa 67 godina starosti. Upitao je što priječi hrvatske građane da to isto učine.
Dr. sc. Matija Miloš s Pravnog fakulteta u Rijeci rekao je da svako referendumsko pitanje mora ispuniti više uvjeta. Bitno je da materija refendumskog pitanja bude homogena, rekao je i objasnio što to konkretno znači.
Kardum: Ako želimo imati mirovinu 50% sadašnje plaće i u mirovini živjeti 10 godina, za drugi stup trebamo izdvajati 100 godina
Željko Kardum, komentator HRT-a, kaže da je zaključio iz dosadašnje diskusije da se radi o deluziji i opasnom zavaravanju cijele nacije.
– Oni bi trebali odlučiti između jednog ili drugog nevaljanog prijedloga. Nijedan nije matematički dugoročno održiv.
Govoreći o drugom mirovinskom stupu kazao je da se radi o zavaravanju.
– Izdvajamo 5% plaće u 2. mirovinski stup svaki mjesec. Htjeli bismo ili bar to priželjkujemo da u mirovini imamo barem 50% plaće koju sada imamo. Prema matematičkoj računici ispada da bi trebali izdvajati za drugi mirovinski stup 10 godina da bi iz toga mogli financirati jednu godinu svoje mirovine. Ako želite u svojoj mirovini živjeti 10 godina to znači da bi u drugi mirovinski stup morali izdvajati 100 godina. Takav sustav je neodrživ. Potpuno je irelevantno da li se predlaže 60 ili 70 godina za odlazak u mirovinu. Nismo rješili ono jedino moguće da bi sustav ostao održiv, a to je rast plaća i masovno zapošljavanje.
– Probajmo radije raspravljati o sustavnoj reformi cijele države i cijele državne uprave, rashodovne i prihodovne strane proračuna. To je jedino rješenje, kazao je.