Klasić: “Je li i Tuđman zločinac zato što je bio u partizanima?”

0
542
screenshot

“To se osjetilo te godine u Bleiburgu. Nije to počelo s Karamarkom, ali tada su neki procesi doživjeli kulminaciju u hrvatskom društvu”, kaže.

U emisiji N1 “Studio uživo” povjesničar Hrvoje Klasić govorio je o subotnjoj komemoraciji u Bleiburgu, ustašama i partizanima te je postavio provokativno pitanje o Tuđmanu.

Govoreći o zabrani ustaških simbola, Klasić je rekao da je sve počelo od austrijske vlade koja je to zabranila.

“Austrijska vlada je, podsjećam, jedna od najdesnijih vlada, a onda je i Katolička crkva odbila molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise na Lojbaškom polju pored Bleiburga jer se ta misa, kako su naveli, politički instrumentalizira”, rekao je Klasić.

Na pitanje je li važnija odluka austrijske Vlade ili Crkve, odgovorio je: “Mislim da je to koordinirana akcija. Meni to govori da je sramota ono što se ondje događalo. Mogu se neki praviti ludi, ali pogledajte austrijske mjere, kao da igraju Dinamo – Crvena zvezda. Ondje će biti specijalci, Kobre, a u publiku će biti ubačeni ljudi koji razumiju hrvatski jezik. Zar netko misli da su Austrijanci blesavi ili su predugo tolerirali ono što se tamo događalo? … Ako usporedite ono što se događalo posljednjih par godina i posljednjeg desetljeća, ovo je mila majka u usporedbi s time. Je li to promjena vjetrova iz Vatikana ili austrijska vlada – čiji su koalicijski partneri znali ići i predesno – obračunom s hrvatskim nacionalizmom pokazuje zube, to ne znam”, izjavio je Hrvoje Klasić.

“S druge strane, slušam biskupsku konferenciju i predsjednika Sabora. To je dokaz licemjera hrvatskih političkih i crkvenih krugova. Hrvatski sabor je pokrovitelj komemoracije, a predsjednik te organizacije boji se doći na komemoraciju. Tijekom cijele godine slušamo od Crkve o Bleiburgu, a ne čujemo od jednog biskupa da kaže: Ja ću doći. Ne moram služiti misu.”

Prema njegovu mišljenju, val ekstremizma u Hrvatskoj počeo je s dolaskomKaramarka na čelo HDZ-a i postavljanjem njegova prijatelja na čelo Ministarstva kulture.

“To se osjetilo te godine u Bleiburgu. Nije to počelo s Karamarkom, ali tada su neki procesi doživjeli kulminaciju u hrvatskom društvu”, kaže.

“Nismo mi jedini koji imamo problem s time. Nije problem što je Sabor pokrovitelj ili da bilo tko ide komemorirati žrtvu. Međutim, mi nemamo jasan stav o tom režimu i na mala vrata ušlo je uspoređivanje Drugoga svjetskog rata s tom žrtvom. Ne možemo uspoređivati ono što se dogodilo u Domovinskom ratu isključivo s onim što se događalo u Oluji. Nakon Oluje su se dogodili stravični zločini nad civilima, ali nije rat počeo s Olujom. Moramo govoriti i o partizanima koji su sudjelovali u Drugome svjetskom ratu, kao što je Franjo Tuđman. Smatramo li njega zločincem zato što je sudjelovao u toj vojsci? Ne možemo vaditi ono što se nama sviđa. Žrtvu ne možemo gledati parcijalno. Ljudima puno stvari nije jasno. Bleiburg je jedan od onih događaja o kojima ljudi najmanje znaju, a najviše pričaju”, zaključio je Hrvoje Klasić.

Loading...