Bajkovite priče koje liječe dušu

0
72

U novoj zbirci Hercigonja djeci približava tajnoviti svijet životinja, a svoju je plemenitu misiju najavio obraćanjem čitateljima na početku knjige: „Ovaj svijet ne pripada samo čovjeku, već svim njegovim stanovnicima, a to su bezbrojne životinjske vrste. Svijet bi bez njih bio otužno, samotno i jadno mjesto - imaj to, mladi čitatelju, uvijek na umu!“

Pročitavši ovu dojmljivu knjigu priča o životinjskome svijetu iz pera vrsnoga književnoga znalca Želimira Hercigonje, ostala sam zatečena snažnim čuvstvima koja je pobudila u meni. Nesumnjivo je Hercigonja trenutačno prvak bajkovite forme hrvatskog dječjeg književnog stvaralaštva.

Toliko je ljepote umjetničkoga kazivanja sadržano u tim prelijepim pričama u čarobnom, bajkovitom ruhu, da se ne sjećam kada sam zadnji put osjećala toliko ugode i radosti čitajući neke dječje knjige. Rekla bih da je ovo njegovo novo književno djelo na tragu njegovih bajkovitih klasika: “Bajkovnice”, “Srebrnaste niti snova” i “Vladara ledene osame” kojima se i afirmirao kao suvremeni pisac koji piše izvrsne bajke. Zbirka ukupno sadrži šesnaest priča od kojih je teško izdvojiti one najljepše, ali moji su favoriti: “Lisica vegetarijanka”, “Šaranko i štukica Karlina”, “Sudba soma Brkonje”, “Mačić Mišo izgubljen u šumi bukovači” i “Uspavanka za tetrijebicu Eriku”, premda su sve priče na vrhunskoj razini. 

Loading...

Ovu je autorovu knjigu svojim pogovorom stručno popratila dr. sc. Marina Gabelica s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, pa bih u ovaj svoj književni osvrt djelomično implementirala i ulomke iz njezina pogovora:

“Novost većine priča ponajprije leži u načinu na koji je životinjski svijet predstavljen. Naime, u cilju da se za književnost neuobičajeni glavni likovi životinja (poput soma, štuke, tetrijeba ili ježa) približe mladim čitateljima, oni će proživljavati vrlo “ljudske” avanture. Štoviše, u maniri basni, neki od njih postat će nalik ljudima, a njihovi postupci bit će refleksija ljudskoga svijeta; primjerice, jež je udovac, lisica prati modne žurnale te odluči smršavjeti, šumom vlada Veliko šumsko vijeće, životinje pokazuju nepovjerenje prema političarima itd. Ovi nas primjeri navode na još jednu odliku Hercigonjina stvaralaštva, a to je humor. Nipošto ne treba zaboraviti da je humor važna komponenta štiva za najmlađe jer im omogućuje da se s pričom sprijatelje te da lakše prihvate njezinu poruku. Iako je humorističnost svojevrsni novitet u umjetničkoj bajci, Hercigonja jasno koristi i neke utabane pripovjedačke metode. Vrstan će umjetnik lijepu priču pronaći i u najskrivenijem zakutcima, među malenim bićima koja nas okružuju, a koja ovaj svijet uistinu čine velikim. Na tragu H. C. Andersenova ili Oscara Wildea koji su to spoznali, u Hrvatskoj se posljednjih desetljeća pojavilo nekoliko pisaca koji su nastavili njegovati tradiciju umjetničke bajke. Uz književne velikane kao što su Vladimir Nazor, Grigor Vitez, Nada Iveljić, Višnja Stahuljak, Sunčana Škrinjarić i dr., među suvremenim piscima bajke danas se posebno ističe Želimir Hercigonja. Stvorio je nezaboravne priče o Prašnjavku, poštaru Zeki Brzonogom, labudu Kjelu i brojnim drugim malim likovima u velikim pričama. U ovoj zbirci priča kojima autor djeci približava tajnoviti svijet životinja, Hercigonja je svoju plemenitu misiju najavio obraćanjem čitateljima na početku knjige: Ovaj svijet ne pripada samo čovjeku, već svim njegovim stanovnicima, a to su bezbrojne životinjske vrste. Svijet bi bez njih bio otužno, samotno i jadno mjesto – imaj to, mladi čitatelju, uvijek na umu! 

Hercigonja je već odavno afirmirani hrvatski autor čijih je čak pet knjiga već dugi niz godina na popisu lektire, ali, možda i važnije, čija se djela – čitaju!”

Zaključno, čitanje ove knjige jedinstven je doživljaj, jer snažna umjetnost koju autor nosi u sebi podarena je tek rijetkima, a jednom je prigodom autor na upit gdje nalazi inspiraciju za svoje književni stvaralaštvo, izjavio da su istinski umjetnici spojeni na svojevrsni umjetnički internet dostupan samo njima – a to je cijeli nepregledni svemir u kojem su sadržani svi mogući umjetnički sadržaji, od onih glazbenih do književnih, te da je onda izlišno govoriti o inspiraciji. Najnoviju Hercigonjinu knjigu bih toplo preporučila svim mladim čitateljima, ljubiteljima dobroga štiva, jer spada u same vrhunce hrvatske dječje književnosti! Uz pripomenu da je priče svojim nadahnutim ilustracijama sjajno popratila vrsna ilustratorica Ivana Guljašević, koja je očito dobro detektirala senzibilitet autorovih priča. Zbog svega navedenog, zahvala zagrebačkoj nakladničkoj kući “Alfa” i uredniku biblioteke za mladež – Božidaru Prosenjaku koji su prepoznali autorov neupitni književni potencijal, i objavili ovu prekrasnu dječju knjigu koja će zasigurno postati književni klasik! 

A gospodin Miro Petric, većinski vlasnik “Alfe” brojnim izdanjima dječjih knjiga u 2017. godini (ukupno čak 12 naslova), i njihovom prezentacijom na ovogodišnjem zagrebačkom Interliberu, jasno je pokazao koliko vjeruje u književnost za djecu koja bi uskoro, ako već i nije, mogla postati glavni oslonac izdavačke djelatnosti “Alfe”.