Bogata izdavačka djelatnost Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

0
125

Ravnatelj Jozić predstavio je pak novu aplikaciju za pametne telefone "555+jezičnih savjeta" koja je, objasnio je, nastala na temelju knjige "Jezični savjeti", a sadrži 603 jezična savjeta. Najavio je kako se aplikaciju već danas mogu skinuti korisnici android pametnih telefona, a vrlo skoro moći će se to učiniti i s apple pametnih telefona

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) predstavio je u ponedjeljak svoju bogatu izdavačku djelatnost ostvarenu tijekom prošle godine – sedam knjižnih izdanja, nova godišta dvaju časopisa ‘Rasprave’ i ‘Hrvatski jezik’ te aplikaciju za pametne telefone 555+jezičnih savjeta.

Predstavljanje je priređeno u Napretkovu kulturnom centru u Zagrebu, okupilo je mnogo zainteresiranih koji su s pozornošću pratili iscrpne informacije koje su s njima podijelili ugledni stručnjaci govoreći o djelima svojih kolega.

Loading...

Predstavljeno je sedam knjižnih izdanja – “Struktura povratnih glagola i konstrukcije sa se u hrvatskome jeziku” Ivane Oraić Rabušić o kojemu je govorila dr. sc. Matea Birtić, “Pojmovnik hrvatskoga drvnotehnološkog nazivlja” skupine autora što ga je predstavila prof. dr. sc. Vlatka Jirouš-Rajković, “Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena” koji autorski potpisuju Ankica Čilaš Šimpraga, Dubravka Ivšić Majić i Domagoj Vidović, a približila ga je dr. sc. Anđela Frančić.

Predstavljen je i “Valencijski rječnik psiholoških glagola u hrvatskome jeziku” skupine autora – Matea Birtić, Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Brač, Ivana Matas Ivanković, Ivana Oraić Rabušić i Siniša Runjaić o kojemu je govorio prof. dr. sc. Branimir Belaj koji se osvrnuo i na knjigu Ivane Brač “Instrumental u hrvatskom jeziku”.

Prof. dr. sc. Dubravka Sesar iscrpno je govorila o djelu Martine Kramarić “Zrcalo člověčaskago spasenja (1445.), a prof. dr. sc. Drago Roksandić predstavio je knjigu Branimira Brglesa  “Ljudi, prostor i mijene. Susedgradsko i donjostubičko vlastelinstvo 1450. – 1700.”.

Znanstvenice IHJJ-a dr. sc. Milica Mihaljević i dr. sc. Lana Hudeček predstavile su peto godište (2018.) časopisa “Hrvatski jezik” istaknuvši kako je riječ o našem jedinom znanstveno-popularnom časopisu za hrvatski jezik koji je, ocijenile su predstavljačice, potvrdio svoj status.

Akademik Nikša Gligo i znanstvenica IHJJ-a dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica predstavili su dva sveska časopisa “Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje” koji je jedan od vodećih hrvatskih jezikoslovnih časopisa, a objavljuje znanstvene, pregledne i stručne radove iz područja jezikoslovne kroatistike, slavistike i općega jezikoslovlja. Glavni urednik toga časopisa je ravnatelj IHJJ-a dr. sc. Željko Jozić.

Ravnatelj Jozić predstavio je pak novu aplikaciju za pametne telefone “555+jezičnih savjeta” koja je, objasnio je, nastala na temelju knjige “Jezični savjeti”, a sadrži 603 jezična savjeta. Najavio je kako se aplikaciju već danas mogu skinuti korisnici android pametnih telefona, a vrlo skoro moći će se to učiniti i s apple pametnih telefona.

Sažimajući predstavljanje Jozić je istaknuo kako je doista lijepo biti ravnatelj IHJJ-a kada je ovako na jednome mjestu vidljiv rezultat predana rada zaposlenika toga instituta koji surađuju i s mnogi kolegama izvan matične ustanove.

Uz napomenu kako su četiri naslova rezultat mara i znanja mladih znanstvenika Jozić je izrazio zabrinutost što će biti s tim mladim znanstvenicima ako se ne odobri njihovo zapošljavanje. Jer, ustvrdio je, njihov odlazak na burzu rada bio bi tragedija koja bi u konačnosti mogla dovesti i do njihova odlaska iz Hrvatske. Ravnatelj Jozić, kako je rekao, želi vjerovati da se to neće dogoditi.

Govoreći o rječniku suvremenih hrvatskih osobnih imena, Anđela Frančić objasnila je da je podloga za rječnik bio posljednji popis stanovništva proveden 2011. Uvodno su u rječniku objavljena četiri autorska teksta pa tako Dubravka Ivšić Majić piše o jezičnom podrijetlu hrvatskih osobnih imena, Branimir Brgles o vrelima, Ankica Čilaš Šimpraga o predslavenskoj i slavenskoj imenskoj baštini, a Domagoj Vidović  o zaboravljenim i rijetkim imenima.

U rječniku, dodala je Frančić, može se saznati i što znači osobno ime i koliko imamo imenjaka, a nada se da će rječnik pomoći i roditeljima koji biraju ime za svoje dijete da ne podlegnu diktatu mode jer, ustvrdila je, ime je puno više od modnoga dodatka.

Profesor Branimir Belaj smatra pak kako mlada znanstvenica Ivana Brač zaslužuje i pohvalu za izbor teme knjige koja je i njezin doktorski rad. Jer, ocijenio je, instrumental je najteži padež u hrvatskome jeziku, ali je o njemu puno toga već i napisano, a novina koju donosi autorica je nova podjela značenja instrumentala.

Za profesora Dragu Roksandića posebna vrlina Berglesove knjiga je ta što ne pribjegava uobičajenoj linearnoj interpretaciji razdoblja o kojemu piše. Knjiga je, smatra, doprinos hrvatskoj historiografiji jer su pitanja gospodarske povijesti kod nas zanemarena.

Akademik Nikša Gligo istaknuo je kako je riječ o neprocjenjivo vrijednoj inicijativi IHJJ-a koja je pružila mogućnost da se gotovo svi faktografski rezultati muzikološkoga projekta Conmusterm (Contemporary Music Terminology – Suvremena muzička terminologija) objave u časopisu “Razlozi”, a za što neki drugi nisu bili zainteresiran. Podsjetio je kako je s projektom povezan i skup o terminologiji u muzikologiji i humanističkim znanostima (Terminology research in musicology and humanities) održan na Muzičkoj akademija Sveučilišta u Zagrebu u svibnju prošle godine za koji su bili mnogi zainteresirani, a okupio je relevantne stručnjake.