Od najranijih sačuvanih nijemih filmova pa sve do recentne produkcije, program obuhvaća svako desetljeće bogate zajedničke filmske povijesti Rusije i Hrvatske
U Tretjakovskoj galeriji u Moskvi u subotu, 3. studenoga otvareno je prvo međunarodno predstavljanje hrvatske filmske baštine pod nazivom “Rusija – Hrvatska: kino – dijalog”, koje će po prvi puta prikazati ruskoj publici filmove koji povezuju ruske i sovjetske filmske djelatnike i teme s kinematografijom i filmskim profesionalcima iz Hrvatske, priopćio je u petak Hrvatski audiovizualni centar.
Organizatori projekta su Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) i Veleposlanstvo RH u Rusiji s partnerima, Hrvatskom kinotekom, Hrvatskom radiotelevizijom, Gosfilmofondom, Ruskim državnim arhivom i Tretjakovski galerijom.
Autor programa je Daniel Rafaelić, ravnatelj HAVC-a. “Godinama se činilo da domaća filmska baština, van usko nacionalnih filmskih okvira, ne zanima svjetsku filmsku javnost. Sada se to u potpunosti mijenja budući da će hrvatske filmove, koje su od 1930. do 2011. stvarali i ruski filmski djelatnici, po prvi puta imati prilike vidjeti moskovska publika u prestižnoj Tretjakovskoj galeriji”, rekao je tim povodom Rafaelić.
Od najranijih sačuvanih nijemih filmova pa sve do recentne produkcije, program obuhvaća svako desetljeće bogate zajedničke filmske povijesti Rusije i Hrvatske.
Program je podijeljen u devet cjelina, a svaka od njih tematski i kronološki progovara o određenoj temi. Tako program otvara cjelina pod nazivom “Ruski emigranti – hrvatski pioniri filma”, u sklopu koje se prikazuju dva naslova, kratkometražni film “Zapušteno dijete” i dugometražni “Grešnice – Macina i Ankina sudbina”.
“Zapušteno dijete” film je proizveden 1930. u režiji Mladena Širole, a snimili su ga Anatolij Bazarov i Aleksandar Gerasimov. Tadašnje zvijezde zagrebačkog kazališta (ali i kabareta) Branko Tepavac i Micika Žličar nastupili su kao slijepi otac i časna sestra u sirotištu, no zvijezda filma svakako je bila mala Ada Širola kao siročić Janko koji se potuca ulicama velegrada. Riječ je o najstarijem sačuvanom igranom filmu snimljenom u Zagrebu uopće.
“Grešnice – Macina i Ankina sudbina” ponovno su zajednički snimili Gerasimov i Bazarov, kao prvi domaći dugometražni igrani film. Opijanje na hrvatskom selu, nezaštićeni spolni odnosi, neželjene trudnoće, pobačaji i suicid – sve te teme koje je film tako neposredno obradio, dovele su do njegove iznimne popularnosti te se u raznim dužinama prikazivao još godinama od svog nastanka.
Program se nastavlja putovanjem kroz cjeline pod nazivom ‘Zajednički rat’, ‘Sukob Tito-Staljin’, ‘Zatopljavanje: novi val’, ‘Pjesma barda iznad barijera’, ‘Tajne ruskog dvora’, ‘Sovjetske filmske zvijezde’ i ‘Druga strana Rusije’, a završava programom ‘Sudbina vojnika u Prvom svjetskom ratu’, u sklopu kojega će se prikazati film “Jozef” Stanislava Tomića.
“Taj je dugometražni igrani film u Hrvatskoj prošao gotovo nezapaženo no program sjajno zatvara budući da je jedini do sad otvorio pitanja na koje nitko nikad, osim njega, nije ponudio odgovore”, stoji u najavi.
Rafaelić je izrazio posebno zadovoljstvo što je HAVC uspio u tom projektu okupiti najprestižnije baštinske institucije, Gosfilmofond, HRT i Hrvatsku kinoteku, te najavio kako je riječ tek o početku velikog svjetskog predstavljanja hrvatske filmske baštine “koja nas, kao što vidimo, sa svijetom povezuje više nego što smo do sad mogli pretpostaviti”.
“Kino dijalog Rusije i Hrvatske ovim je programom samo ocrtan. Tretjakovska galerija, Gosfilmofond, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska kinoteka, Ruski državni arhiv, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i Hrvatski audiovizualni centar predstavljaju građanima Moskve ovaj program kako bi se, da citiram riječi predsjednika Vladimira Putina prenesene ljetos Hrvatima na otvorenju zagrebačke izložbe o Katarini Velikoj, zajedno veselili svemu onom što nas spaja – a toga je mnogo”, poručio je.