Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja u suradnji s Katedrom za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta sedamnaestu je godinu za redom održala okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama
Uz Međunarodni dan ljudskih prava Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja u suradnji s Katedrom za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizirala je sedamnaestu godinu za redom okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama u Knjižnicama grada Zagreba.
Nakon brojnih tema u rasponu od pristupa informacijama u službi kulturnog razvitka, pristupa službenim informacijama, pristupu informacijama za osobe s posebnim potrebama do prava korisnika u digitalnoj sredini,ovogodišnja je tema bila posvećena inovativnošću knjižnica i to u službi lokalne zajednice.
Kako su istaknuli priređivači, značenje knjižinica odavno nadilazi puki prostor za čitanje. Mjesta su to od posebne brige za lokalnu kulturnu baštinu, ali i mjesta koja mogu pomoći lokalnom stanovništvu kao i lokalnim poslovnim tvrtkama u pružanju informacija i usluga, a posebice stanovnicima u udaljenijim, seoskim ili izoliranim zajednicama ono što je dosad bilo nemoguće. Takvim pristupom knjižnice djeluju na dva polja: u vlastitom prostoru koji se trudi biti što privlačnijim i prikladnijim za različite vrste događanja te organiziranjem službi i usluga izvan svojeg prostora za korisnike koji ne mogu doći u knjižnicu kako bi se njome mogli služiti na standardan način. Tako knjižnica danas djeluje na dva polja: u vlastitom prostoru koji se trudi biti što privlačnijim i prikladnijim za različite vrste usluga i događanja te organiziranjem službi i usluga izvan svojeg prostora za korisnike koji ne mogu doći u knjižnicu kako bi se njome mogli služiti na standardan način. Knjižničari moraju poznavati lokalne prilike i potrebe, pratiti razvitak novih tehnologija na koje se mogu osloniti, ali trebaju biti i dovoljno kreativni da osmisle nove usluge.
Posebna gošća na okruglom stolu bila je Ingrid Bon, voditeljica razvojnih programa u IFLA-I (Međunarodna uduga knjižnica). U izlaganju Kakvu korist mogu imati knjižnice od UN-ove AGENDE 2030 naglasci su stavljeni na važnu ulogu knjižnica u ostvarivanju UN-ovih globalnih ciljeva održivog razvoja uz što je istaknuta važnost uključivanja knjižnica u nacionalne razvojne planove zemalja članica UN-a.
Izlaganje Narodne knjižnice i odabir strategija djelovanja u lokalnim zajednicama Dijane Sabolović-Krajina, ravnateljice Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u Koprivnici, bavilo se nužnosti prilagodbe knjižnica u suvremenom, informacijskom društvu, uz što su prikazani rezultati komparativne analize pokazatelja uspješnosti triju poslovnih modela hrvatskih narodnih knjižnica, te jedne hrvatske i jedne finske bibliobusne službe. Gosti iz Slovenije, Milena Bon iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani i Klaudija Sedar iz Pokrajinske i studijske knjižnice, Murska Sobota govorili su o zavičajnoj djelatnosti slovenskih narodnih knjižnica u svjetlu digitalizacije i povezivanja lokalnoga okruženja.
Predstavljena je i nova nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati koju je pokrenula knjižničarska zajednica. Dunja Marija Gabriel iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Željka Miščin iz Knjižnica Grada Zagreba, pak, objasnile su koliko je dobra komunikacija i suradnja na terenu važna za tijek odvijanja i učinkovitost kampanje s naglaskom na suradnju s vrtićima, školama, fakultetima, predstavnicima lokalne zajednice, različitim neprofitnim organizacijama, izdavačima i poslodavcima.
Otvoreno je i pitanje o političkoj pismenosti građana, a izloženi su i mogući modeli obrazovnih programa koje bi narodne knjižnice mogle provoditi u kontekstu svoje društvene uloge – a to je kontinuirani rad na političkom opismenjavanju svojih korisnika.
O uspješnom zagovaranju u kontekstu školskog knjižničarstva s ciljem ostvarivanja prava na kvalitetno obrazovanje i pravični pristup izvorima znanja, na primjeru Karlovačke županije, govorile su Kristina Čunović (Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“, Karlovac), Ana Sudarević (OŠ Dubovac, Karlovac) i Gordana Šutej (OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Duga Resa). Prikazani su i inovativni programi osmišljeni za stanovnike zagrebačke četvrti Savica u kojoj knjižnica otpočetka djeluje kao kvartovski treći prostor, te projekt Kvartovska bibliografija, kojim je Knjižnica Novi Zagreb otvorila vrata stvaralaštvu svojih kvartovskih susjeda i mogućnost u kreiranju programa.
O animaciji demokracije i kako je kroz glazbu moguće mijenjati svijet, govorila je Sanja Radin Mačukat (Gradska knjižnica Vodice). Naglašena je uloga knjižnice koja stvara aktivno demokratsko ozračje, potiče pravo na slobodu izražavanja mladih te otvara mogućnosti društvene i političke aktivnosti kroz umjetnost i glazbu. Predstavljena je i Karlovačka zelena priča Jasmine Milovčić i Gabrijele Vine iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu koja prikazuje različite zelene programe, predavanja i izložbe ostvarene u okviru karlovačke središnje Zelene knjižnice energetske efikasnosti.