"Želimo svijetu predstaviti na koji je način Dubrovnik propatio u Domovinskom ratu, ali i kako je obnovljen po završetku rata", rekao je Franković i dodao kako je datum otvaranja izložbe izabran jer slijedi tek nekoliko dana nakon obljetnice najveće obrane Dubrovnika 6. prosinca
Multimedijalna izložba “Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000.” bit će otvorena 17. prosinca u Ujedinjenim narodima u New Yorku u povodu 40. obljetnice uključenja Dubrovnika na listu svjetske baštine i 20. obljetnice uklanjanja s liste ugrožene svjetske baštine, najavljeno je u srijedu na konferenciji za medije Grada Dubrovnika.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je riječ o prvoj izložbi s temom Domovinskog rata koja će biti održana u središtu UN-a.
“Želimo svijetu predstaviti na koji je način Dubrovnik propatio u Domovinskom ratu, ali i kako je obnovljen po završetku rata”, rekao je Franković i dodao kako je datum otvaranja izložbe izabran jer slijedi tek nekoliko dana nakon obljetnice najveće obrane Dubrovnika 6. prosinca.
Julijana Antić Brautović, koja je uz Matu Brautovića i Gorana Cvjetinovića autorica izložbe, rekla je kako su za Dubrovnik vezana dva povijesna presedana.
“UNESCO je prvi put u povijesti u ratom zahvaćeno područje poslao izaslanike, koji su u Dubrovnik stigli već u studenom 1991. godine i evidentirali štete od razaranja. Zahvaljujući njima Dubrovnik je stavljen na popis ugrožene svjetske baštine šest dana nakon velikih razaranja 6. prosinca 1991. godine. Zajedno s hrvatskim stručnjacima osmislili su potom metodologiju i prioritete obnove grada te sve nadzirali”, navela je Antić Brautović.
Kao drugi presedan istaknula je činjenicu da su general Pavle Strugar i viceadmiral Miodrag Jokić bili prve osobe koje su na nekom međunarodnom kaznenom sudu osuđene za zločin nad kulturnom baštinom, koji je protumačen kao zločin protiv čovječnosti.
“Izložbeni postav s tekstom, fotografijama i video materijalom organiziran je u devet tematskih cjelina kao devet otoka, odnosno dubrovačkih blokova kuća, na čijim su krovovima smješteni izložbeni paneli”, rekla je Antić Brautović.
Izložba kronološki i tematski obuhvaća razdoblje od 1978. godine i uključenja Dubrovnika na UNESCO-vu listu svjetske baštine do završetka obnove 2000. godine. Obrađuju se političke okolnosti napada na Dubrovnik, zaštita spomeničke baštine u rujnu 1991. godine, napad na Dubrovnik i dubrovačko područje te život i svakodnevica pod opsadom.
Stradanje povijesne jezgre obrađeno je kroz podteme 6. prosinca 1991. kao dana najvećeg stradanja, listopada i studenog 1991. te svibnja i lipnja 1992. godine, a poseban naglasak stavljen je na devet spaljenih zgrada 6. prosinca 1991. godine. Prikazane su štete na sakralnim objektima i krovovima kuća, kao i uloga UNESCO-a tijekom i nakon Domovinskog rata, a na kraju i presude na Haškom sudu.
Najveći dio građe za izložbu posuđen je iz Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i Zavoda za obnovu Dubrovnika, a građu su posudili i Društvo prijatelja dubrovačke starine, Dubrovačke ljetne igre, Hrvatske radiotelevizije, Jelka Kerner, Mirjana Urban, Božidar Gjukić, Damir Fabijanić i Peter Danton.
Izložba u Ujedinjenim narodima održat će se u organizaciji Grada Dubrovnika i Stalne misije Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima, a pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i Vlade RH. Nakon New Yorka slijede gostovanja u gradovima prijateljima Dubrovnika, nakon čega će izložba postati dio trajnog postava u Dubrovniku.