Izložbom “105 godina kina Urania” Muzej Slavonije Osijek predstavlja jedno od najljepših hrvatskih i europskih secesijskih zdanja. Nedugo nakon otvorenja zgrade osječke Uranie i kina d. d. arhitekt Axmann izložio je nacrte ove zgrade na Prvoj međunarodnoj kino izložbi u Beču gdje je 24. listopada 1912. primio Izložbenu diplomu sa srebrnom medaljom koje se čuvaju u Muzeju Slavonije
Mnoge će iznenaditi da Hrvatska ima neka od najljepših europskih secesijskih građevina u Europi o čemu se, na žalost, malo zna.
Zagreb, Pula, Rijeka, Pula i Osijek samo su neki gradovi u kojima se nalaze građevine vrhunskih umjetničkih dosega koje su davno trebale biti dijelom svjetskih pregleda povijesti umjetnosti. Muzej Slavonije Osijek sve do početka ožujka predstavlja izložbu o samo jednoj svojoj slavnoj građevini – kinu Urania koje je svojedobno i steklo svjetska priznanja. Pod nazivom “105 godina kina Urania” Grgur Marko Ivanković detaljno je istražio povijest kina sagrađena u samo šest mjeseci, 1912. godine na sjeverozapadnom uglu osječkog secesijskog bloka na zemljištu na kojem se od 1884. do 1905. godine nalazila remiza osječkog konjskog tramvaja.
To atraktivno gradilište – nasuprot monumentalnoj Trgovačko-obrtničkoj komori za Slavoniju – kupila je 1905. Mathilda Gillming i obvezala se da će na njemu podići dvije jednokatne kuće. Prva monumetalna uglovnica Gillming-Hengl sagrađena je 1906. godine, a drugo gradilište ostalo je neizgrađeno sve do kraja 1911. godine kada su datirani prvi nacrti za zgradu kina na toj lokaciji. Projektant monumentalne secesijske zgrade kina Urania i visokoprizemne Lože bio je osječki arhitekt i slobodni zidar Viktor Axmann.
Kopanje zemlje za temelje zgrade započeto je na slobodnozidarsku Novu godinu 1. ožujka 1912., kamen temeljac postavljen je 15. ožujka, a prva kinopredstava održana je 19. rujna 1912. Nedugo nakon otvorenja zgrade osječke Uranie i kina d. d. Axmann je izložio nacrte ove zgrade na Prvoj međunarodnoj kino izložbi u Beču gdje je 24. listopada 1912. primio Izložbenu diplomu sa srebrnom medaljom koje se čuvaju u Muzeju Slavonije. Dana 9. prosinca 1912. osječki su se slobodni zidari sastali u prostorijama kina Urania i zatražili od Velike Lože Ugarske promaknuće slobodnozidarskoga vjenčića Budnost u pravu i potpunu slobodnozidarsku Ložu Budnost, što im je i odobreno 4. siječnja 1913. godine.
Radove na izgradnji i opremanju kina izvele su sljedeće tvrtke iz Osijeka: stolarske radove Rudolf Kaiser, bravarske radove Franjo Farkaš, Miroslav Eblinger limarske poslove, Izidor Schrettner ličilačke i soboslikarske poslove, te Stjepan Heim staklariju. Centralno grijanje izvela je osječka plinara, parketi su nabavljeni u zagrebačkoj tvornici parketa, a fajansa za opločenje od Armina Schreinera i mozaik od Ivana Marinkovića iz Zagreba. Stolci su nabavljeni u tvrtki Falzzari u Samoboru, a električni namještaj od tvrtke Payer i drug iz Karlovca.
Jednostavno secesijsko pročelje zgrade nosi mnoga skrivena značenja. Kruna slobodnozidarske simbolike sadržana je u secesijski stiliziranom reljefnom prikazu sfinge smještene u vrhu pročelja kina. To fantastično biće predstavlja čuvaricu hrama i simbol je tajnovitosti i budnosti. Sfinga ima dvojaku ulogu: kao čuvarica tajne, simbolično čuva tajnovitost rada Lože, a kao alegorija budnosti zorno naglašava puni naziv konkretne osječke Lože Budnost.
Nedvosmislena slobodnozidarska simbolika istaknuta je i u metalnim svjetiljkama smještenim na uglu ravnog krova Lože i stubu plakatnog zida kina. U svjetiljkama su izvorno visila tri simbolična slobodnozidarska velika svjetla: kutnik, trokut (Biblija) i šestar.
Kino Urania bilo je slobodnozidarsko sjedište od 1912. do 1924. godine kada je preseljeno na Trenkov trg.
Zgrada kina Urania spada među najznačajnija secesijska ostvarenja u Hrvatskoj i nezaobilazan je primjer u povijesnoumjetničkim pregledima ovog umjetničkog razdoblja.
Izgled kina ovjekovječen je na brojnim razglednicama grada Osijeka, a djelovanje kina može se pratiti proučavanjem plakata osječkih kinematografa i pretraživanjem osječkih dnevnih novina od početka 20. stoljeća do danas.
Temeljeći svoje poslovanje na bogatoj tradiciji i kontinuitetu, današnji vlasnici i uprava Kinematografa Osijek, prilagodivši kino novim tehnologijama i umreživši se u svjetske kinooperatorske mreže i danas osiguravaju Osječanima uživanje u gledanju svjetskih hitova u starom kinu.