NAJLJEPŠI MUZEJI! Predstavljamo vam Berlinski gradski muzej

Sofisticirani muzejski postav za 21. stoljeće s multimedijalnim prikazima i podzemnim nuklearnim bunkerom još uvijek u funkciji, smješten u ulici Kurfürstendamm prikazuje povijest Berlina kroz 800 godina

„Sve dok lipe budu cvale na Unter den Linden, Berlin će biti Berlin“, pjevala je nekoć svojim promuklim glasom njemačko-američka glumica Marlene Dietrich. U toj su veličanstvenoj ulici, jednoj od glavnih u gradu smještene mnoge glasovite institucije – Sveučilište Humboldt, Prinčevska palača, Nacionalna operna kuća, Njemački povijesni muzej , središnji Memorijalni muzej za sve žrtve rata Neue Wache s kipom „Pietà“ slavne skulptorice Käthe Kollwitz, sjedište barlinske nadbiskupije, Katedrala sv. Hedvige i mnoge druge građevine.

Upravo je povijest Unter den Linden kao i povijest Berlina glavna tema Muzeja grada što je uređen i smještan u suvremenoj staklenoj građevini u još jednoj važnoj ulici Kürfurstendamm. Više od osam stotina godina grada ovdje je predočeno najsofisticiranijim multimedijalnim prikazom, fotografijama, tv ekranima, izlošcima, skulpturama, zvučnim kulisama i instalacijama , a nakon razgledavanja muzeja, posjetitelji mogu uz pomoć stručnih vodiča u podrumu vidjeti i nuklearni bunker sagrađen zbog atomske opasnosti 1970-ih godina što je još uvijek u funkciji te može primiti više od 3000 ljudi na 14 dana.

Njemački glavni grad danas obuhvaća područje od 884 četvorna kilometra. Grad je nastao spajanjem dviju općina Köllna i Berlina, od kojih se prva spominje prvi put 1237., a druga 1244. godine. Zanimljivo je da je Brlin staro slavensko naselje, te da su se do danas sačuvali neki nazivi (predgrađe Nova Ves), jer su tijekom 10. stoljeća na tom područu živjela slavenska plemena koja će poslije potpasti pod vlast germanskog stanovništva. Od 1499. godine Berlin je sjedište izbornog kneza bradenburškoga. Najstariji sačuvani plan grada s naznačenim zidinama potječe iz 17. stoljeća, a izradio ga je Memhard. Gradsko se područje proširivalo, osobito nakon Nantskog edikta (1658.) kada u Berlin dolaze hugenotski izbjeglice iz Francuske. Godine 1688. grad je imao više od 20.000 stanovnika i iz tog vremena potječe slavni bakrorez s prikazom grada J. B. Schultza.

U prvoj muzejskog sobi povijest je berlinskih vjerskih zajednica ispričana velikim fotografijama i tekstualnim prikazima što svjedoči koliko je to bio vjerski tolerantan grad u kojemu su katolici, protestanti, Židovi i muslimani živjeli vrlo dugo u međusobnom miru. Poseban prikaz predočuje slavne građevine:. ranogotičku crkvu sv. Nikole (1230.) i Marije (1260.). Na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće građena je franjevačka crkva (Graues Kloster), a 1433. započeta je gradnja Starog dvora u kasnogotičkom stilu koji će se mijenjati tijekom slijedećih stoljeća. U 18. stoljeću dovršen je stari arsenal Zeughaus nastao izravno pod utejcajem Perraultove fasade Louvrea. Iz baroka valja izdvojiti prikaze Parochialkirche, Sophienkirche, te svjetovne zgrade: staru knjižnicu, sveučilište i Operu.

U klasicističkom stilu građena su Bradenburška vrata, Stari muzej i središnje Kazalište. Spomenici kulture iz wilhelminskog razdoblja (Reichstaggebäude i Dom) gotovo su potpuno razrušeni u Drugom svjetskom ratu. Iz novoga doba ističu se antologijske građevine Gropiusa i Le Corbusiera.



Osamnaesto stoljeći prezentirano je tzv. militarističkom sobom dizajniranom kao vojnički šator kojim se pokazuje razvoj pruskog društva što će imati ključan utjecaj na povijest Njemačke. Uniforme i stare zemljopisne karte popraćene zvukom vojnih bubnjeva i rzanjem konja dočaravaju to doba „dicipline i dužnosti“ koje je bilo vezano uz šireći duh prosvjetiteljstva.

Devetnaesto stoljeće revolucija i velike Napoleonove vojne predočeno je brojnim izlošcima što dočaravaju to burno razdoblje društvenih prevrata i bogata kulturna života. Dok „bidermajerska soba“ predočuje intelektualni razvoj buržoaske klase Berlina, na drugom kraju sobe postavljene su drvene barikade koju prikazuju neuspješnu revoluciju 1848.

Zvučne kulise

Dramatičnu promjenu života Berlinčana najavilo je industrijsko doba prikazano posebnom sobom sa snažnim zvučnim kulisama industrijskih postrojenja i izloženim industrijskim strojevima što su najavili rađanje nove, ubrzane kulture življenja. U skladu s tim, susjedna prostorija prikazuje nagli razvoj grada kroz prikaz triju tipičnih kuća u kojima su živjeli bogati, srednja klasa, te gradski proleterijat. Užasi Prvog svjetskog rata predstavljeni su u jednoj niši pravim rekonstruiranim grobljem s imenima poginulih Berlinčana. Nakon toga zasebno su prikazane dvadesete godine koje usprkos ekonomskoj krizi odišu vrhunskom glazbom, jazzom, prevratničkim slikarstvom, jazzom, kazališnim životom i knjigama. Riječ je o golemoj muzejskoj sobi nazvanoj „Bučne dvadesete“ s kopijama glasovitih slika Kandinskog i Schmidta- Rottluffa. U jednoj niši dočekavat će vas lik Jospehine Baker i telefon s kojeg možete slušati njezin glas.

Stubama se potom posjetitelji spuštaju u mrak nacizma, a na stubišnim okretištima posjetitelje dočekuju slike Gobbelsa i Hitlera, snimljenih u zanosu svojih bolesnih govora kojima su hipnotizirali mase.

U podzemenoj etaži golema je Hitlerova fotografija na kojoj posjetitelji mogu „intervenrirati“ s obzirom na sve što je ovaj Austrijanac učinio čovječanstvu, ostaviviši iza sebe 55 milijuna mrtvih.Crveno-crni hodnik nacizma prikazuje umjetnu vatru na kojoj su paljene „nepoćudne“ knjige. Zidovi tog znakovito uskog hodinka prekriveni su fotografijama nacističkih zločinaca, Hitlerovog arhitekta Alberta Speera sa njegovim megalomanskim projektima i žrtava holokausta,

Simbol hladnog rata

Simbolično ulaz u novu prostoriju prekriva crna zastava – kada ju pomaknete, vidite nekoć podijeljeni grad s cjelovito rekonstruiranim sobama berlinskog građanstva iznad kojih simbolično visi plastična atomska bomba . Soba iz istočnog Berlina sadrži televizor s političkim ideološkim govorom ruskih političara, dok je zapadna soba osjetnije skuplje i bolje uređena namještajem. Put vas zatim vodi u golemu prostoriju s rekonstruiranim Berlinskim zidom na kojem piše „Crveni van“. Slijede artefakti berlinskog života iz šezdestih, razvoj rock i pop kulture, razvoj automobilske industrije, mode i svih drugih fenomena nastalih u to „slobodno“ doba. Riječ je o neizostavnu muzeju za svakog tko želi upoznati nešto o prošlosti Berlina koji je danas golemi kozmopolitski grad u koji gravitira velik broj ljudi iz drugih država.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI