Festival je zapažen zbog raznolikog i zanimljivog programa, odziva publike i pažnje medija jer pruža bogati doživljaj za gledatelje i posjetitelje uličnih događanja. Postao je prepoznatljiv u gradu Zagrebu, ali i u ovom dijelu Europe, a njegova su osnovna obilježja: živost, radost, pozitivne vibracije i interakcija s publikom
Više od dva destljeća ulični festival C’est is the best pretvara Zagreb u spektakularnu javnu pozornicu sa stotinama umjetnika i performera.
Kakvi su dojmovi s završenog festivala, koliko se ova radosna umjetnička manifestacija etablirala, što znači za turistički život grada, tko je sve sudjelovao i po čemu je ovo izdanje posebno pojasnila nam je jedna od organizatorica C’ est is the best Dijana Nazor.
Već dugo ste među suorganizatorima najpoznatijeg zagrebačkog uličnog festivala Cest is d‛Best koji je netom završen. Kako ste zadovoljni ovogodišnjim izdanjem
Zadovoljna sam jer festival svake godine povećava brojnost sudionika, ali i publike jer od 1996. godine kada su ga idejno osnovali i pokrenuli Kraljevi ulice, dakle prije 22 godine, festival nezadrživo raste i poprima nove oblike i sadržaje, a njegova popularnost posebno je veća posljednjih godina. Festival je zapažen zbog raznolikog i zanimljivog programa, odziva publike i pažnje medija jer pruža bogati doživljaj za gledatelje i posjetitelje uličnih događanja. Postao je prepoznatljiv u gradu Zagrebu, ali i u ovom dijelu Europe, a njegova su osnovna obilježja: živost, radost, pozitivne vibracije i interakcija s publikom.
Što biste izdvojili od održanih programa koji su obuhvatili nevjerojatnih pet stotina umjetnika?
Izdvojit ću nastupe gostujućih bendova Letu štuke iz BIH, Zorana Predina i Akustični Franz,Retrodukciju, Atmosphere, Los Caballeros, Radio Aktiv, Zoster, Tražitelje međunarodne zaštiteAjngemahtec, razne performere kao što su Trashbeatz iz Belgije, The Charming Jay iz Južne Koreje, Bubble Man iz Francuske, Un tango más iz Argentine, El-Loren iz Španjolske, Chris Blaze the Fire Ninja iz Australije, Herosan iz Japana, The dangerous show iz Venezuele i druge. Održana je i zanimljiva ulična kazališna predstava „Krava na ormaru“ iz produkcije Kruna Tarle-art i Centara mladih Ribnjak.
Je li ovo bio najveći festival do sada?
Ovogodišnje izdanje festivala trajalo je 700 sati, a sudjelovalo je oko 500 sudionika iz 20-tak država i u njemu su nastupili: performeri, plesači, glazbeni i likovni umjetnici, ulični teatri, sportska događanja, razne akcije, zborovi, večer poezije, likovne radionice, a održavane su i radionice učenja engleskog jezika za djecu. Ove godine je jedan od većih Cest is d’Best izdanja i zato što prvi put u 22 godine nije otkazan niti jedan program i nije bilo kiše.
Po čemu je C’est s is the best poseban u odnosu na druge hrvatske i europske gradove?
U nekim programima je sličan, a u nekima jedinstven. Organizatori su ponosni na akcije koje se odvijaju samo u Zagrebu. Jednako su zastupljeni svi programi. Uz performerski i glazbeni, odvija se bogati plesni, likovno-umjetnički, pjesnički i dječji program. Posebnost ovoga festival svakako su: Međunarodni festival umjetničkih zastavica u kojem je do sada sudjelovalo oko 400 umjetnika/autora iz deset zemalja; Cestklupaonica, Škola znakovnog jezika, Lutajući klavir, Centar za hitne i sitne popravke raspoloženje, Utrka smetlara, Pluturka – utrka pasa, Pastelizacija pločnika u kojoj je ove godine sudjelovalo 50 autora, “Rezervat za opasne i ugrožene životinje” na Zrinjevcu, koji se 22 godine nadopunjuje raznim životinjama. Ove godine je uginuo zadnji bijeli nosorog na svijetu koji je zbog toga pridružen u rezervat.
Na ovogodišnjem Cest is d’Best festivalu održana je uspješna Večer poezije pod nazivom „Reci ljubav, svjetlost – reci Zagreb“, Ljetnom kinu Gradec koju su osmislile Zorica Klinžić i Teuta Klinžić Zajec. Publika je uživala u sonetnom vijencu „Dar Nikoli Tesli“ Enesa Kiševića čije je izvođenje pratio na gitari Sead Alić, a stihove naših poznatih pjesnika interpretirali su Hrvoje Zalar i Miroslav Mićanović.
Što za Zagreb znači ova manifestacija, koja je, konačno postala kulturnim brandom grada obzirom na to da ste se niz godina snalazili s financiranjem?
Festival ima širu društvenu ulogu otvaranja novih vidika jer ljudi se druže i nalaze na Cestu. On je veliki otvoreni teatar na ulicama i trgovima koji živi i koji je postao prepoznatljiva manifestacija na kojoj se stvara čarobna atmosfera u kojoj uživaju publika i umjetnici. Festival godinama financira Grad Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba, a svake godine pridružuje se i sve veći broj sponzora. Tako je i ove godine sudjelovala izdavačka kuća Profil Klett s četiri kreativne dječje radionice: “Pametne kocke za učenje jezika”, “Pop up!”, “Radionica pričamo priče”, “Stvaramo novu priču slikanjem!”, “Na licu mjesta!” i efektni „Grad po mjeri djeteta” koji je kreiran od uvećanih dječjih radova.
Ove je godine tema festivala bila život i djelo Nikole Tesle. Kako ste u programe uključili Teslin život?
Cilj ovogodišnje teme Festivala bio je prikazati na umjetnički način genijalni um jednog od najvećih svjetskih znanstvenika i izumitelja – Nikole Tesle, jer se ove godine obilježava 70 godina od njegove smrti. U sklopu 22. Međunarodnog uličnog festivala Cest is d’Best održana je svečana dodjela nagrada, priznanja, pohvala i kataloga s prošlogodišnjeg 9. Međunarodnog festivala umjetničkih zastavica. Počasna gošća umjetnica je ove godine Jadranka Fatur s radom „Tesla – zvjezdani znak“. Proglašeni su nagrađeni i pohvaljeni umjetnici koji su sudjelovali na ovogodišnjem natječaju Svjetlost svijetu – Homage Tesli. Prvu nagradu dobio je Mirsad Koljenović za triptih „Nikola Tesla I“, „Nikola Tesla II“, „Nikola Tesla III“ iz Podgorice. Drugu nagradu dobila je Slavka Pavić za zastavicu „Secesija, u sjaju svjetla“; „Umjetnički paviljon“ iz Zagreba. Treću nagradu dobio je Zvonko Pavličić za rad „Homage Nikoli Tesli“, iz Leposavića. Pohvalu su dobili: Marijana Petrović Mikulić iz Siska i Ana Novoselac iz Zagreba. Od likovno-urbanih instalacija ističem skulpturu „Teslina golubica“ mladog akademskog kipara Petra Popijača, Poruke, Zidovi imaju uši, a drveće oči i Cestklupaonicu gdje su na Zrinjevcu izložene klupe koje je izradila Jadranka Petrak i Udruga „Lumatema Daja” iz Osijeka. Djeca su se rado igrala na prostornom crtežu The route / Put, konceptualne umjetnice Ljiljane Mihaljević. I ove godine realizirane su uspješne akcije Lutajući kist/Raja iza štafelaja u kojima su studenti s ALU crtali prolaznike. Obavljen je i natječaj za Najfotografiju Cesta u kojem mogu sudjelovati svi građani. U sklopu dodjele nagrada predstavljena je „Prva hodajuća galerija“ Mirka Puljića Galiota koji je na svojem plaštu izložio izložbu mlade umjetnice Korane Gjalski Filipović pod nazivom „Zagrebačke ptičice i vilinska stvorenja“. Kustosica ove prve hodajuće galerije kod nas je Branka Hlevnjak. Tom prigodom „Orden dobre duše s Veleredom anđela“ uručen je povjesničaru umjetnosti i likovnom kritičaru Stanku Špoljariću.
Po čemu je bio drugačiji ove godine dječji program?
S direktorom festivala Zlatanom Jaganjcem vodim zadnjih nekoliko godina i dječji program i svake se godine trudimo osmisliti drugačiji program za najmlađe. Ove godine je i taj program bio vezan za rad i život Nikole Tesle. Istaknula bih uspješnu radionicu “Slikopisi o Tesli”, drveni pano na kojem su slikali i djeca i odrasli. Na obostranom panou su nastajale zajedničke slike koje su se u svakoj fazi fotografirale i na kraju je napravljen kratki film, stop animacija, koja je objavljena na web stranici festivala. U vođenje radionica već nekoliko godina uključujemo studente s ALU iz Zagreba. Održane su i dugogodišnje radionice Šaraonice, kao i raznolike radionice Konfucijeva instituta u Zagrebu.
Voditeljica ste likovnog programa Cesta, posebnog po bogatstvu akcija i raznovrsnim izvedbama na raznim lokacijama u koje je prvi put uključen i Muzej suvremene umjetnosti. Što ste sve ostvarili od likovnih programa?
Ove se godine Cest d’Best preselio preko Save, a to znači da je u organizaciji programa festival sudjelovao i Muzej suvremene umjetnosti gdje se odvijao cjelodnevni likovno – glazbeni program uz druženje s umjetnicima, plesačima i uz dobru glazbu. Ispred muzeja bilo je izloženo 56 umjetničkih zastavica umjetnika iz nekoliko zemalja. Program je upotpunjen street art umjetnicima a u njemu su sudjelovali: Fabiola Branca, Miro Petković, Modul i kolektiv, Pero Zloba i Tina Nina, Rina Barbarić (ex ArtuDitu) koji su radili grafite na panoima i Kris Blaze.
Zanimljivo je da ste prvi puta imali i jedinstvenu modnu reviju “Pogledaj me” u kojoj se infracrvenom kamerom otkrivaju skrivene poruke na haljinama nastalima zahvaljujući Infrared teoriji. Kako ste uključili svoje slikarstvo u modu?
Na Trgu bana Josipa Jelačića, u sklopu ovogodišnjeg festivala Cest is d’Best, održana je modna revija uz skrivene IR poruke pod nazivom „Pogledaj me “. Na velikom ekranu posjetitelji su mogli vidjeti preko IR kamere nevidljive poruke dr. sc. Jane Žiljak Gršić kao npr. Volim Zagreb i moje skrivene, osobne, duhovite poruke kao: Voli me, Zapleši sa mnom, Nasmiješi se, Misli na mene, Ne zaboravi me, Sreća je utebi… Radi se o dvostrukim slikama koje su u istom sloju otisnute na platnu. Predstavljene su moje apstraktne slike u vizualnom spektru sa skrivenim porukama koje su jasne i univerzalne. Iako ta poruka nije vidljiva golim okom, ona je prisutna i ima, u ovom slučaju, svoju energiju. Nekada su slikari ruskih ikona ispod slika svetaca ili Bogorodice skrivali lik đavla da bi golom oku nevidljive slike bile korištene u magijske svrhe. Vjerujem da tako i ovakva odjeća s pozitivnim porukama skriva dobru energiju. Haljine su unikatne i cilj im je prezentirati dvostruku, nevidljivu skrivenu poruku. Ideja se zasniva na inovaciji spajanja dviju slika koje se nezavisno promatraju jer jedna se slika skrila od pogleda golog oka. Skriveni tekst, znakovi ili nevidljive poruke primjenjuju se inače u kamuflažnom dizajnu odjeće, jaknama od platna, na koži, na prozirnoj svili. Miješanje tih bojila za dualni tekstilni dizajn zasniva se na računalnoj grafici koja respektira vizualni i bliski infracrveni spektar sunčanog svjetla. Vjerujem da će festival i dalje imati raznolik program i podržavati akcije s inovacijama kao što je bila i ova revija.