Preminula Ika Škomrlj

0
216

Svojim je radom obilježila povijest ne samo hrvatske kostimografije druge polovice dvadesetoga stoljeća, nego i povijest hrvatskoga kazališta ali i nacionalne kulture, stoji u priopćenju ULUPUH-a, čija je Škomrlj bila dugogodišnja članica

Istaknuta kostimografkinja Ika Škomrlj umrla je u ponedjeljak, 15. listopada, u 87. godini, čime su hrvatsko kazalište i hrvatska primijenjena umjetnost ostali bez jedne od svojih najznačajnijih predstavnica, priopćio je u četvrtak ULUPUH.

Ika Škomrlj (1932., Zagreb) završila je studij na Odsjeku za scenografiju pri Akademiji za kazališnu umjetnost te je od prvih kostimografskih radova ostvarenih krajem pedesetih do danas realizirala nekoliko stotina kostimografija u svim važnijim hrvatskim kazališnim sredinama, napose u zagrebačkom HNK-u, ali i u drugim zagrebačkim kazalištima (ZGK Komedija, DK Gavella, Teatar ITD, Glumačka družina Histrion, Lapsus teatar…), kao i u kazalištima u Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.
 
Nekoliko kostimografija ostvarila je i u inozemstvu (New York, Lisabon, Napulj). Posebno su zapažene njezine kostimografije velikih ansambl predstava u nacionalnim kazališnim kućama, no uspješno je surađivala i s neovisnim i eksperimentalnim kazališnim skupinama.
 
Svojim je radom obilježila povijest ne samo hrvatske kostimografije druge polovice dvadesetoga stoljeća, nego i povijest hrvatskoga kazališta ali i nacionalne kulture, stoji u priopćenju ULUPUH-a, čija je Škomrlj bila dugogodišnja članica.
 
Opsegom i raznolikošću njezin je opus u nas usporediv s malo kojim drugim kostimografskim opusom, tim više što se pokazala jednako suverenom u kostimografijama za dramske i za operne, kao i za baletne odnosno plesne predstave klasičnog i modernog predznaka. Ostvarila je veći broj antologijskih kostimografija poput kostima za operu “Nikola Šubić Zrinjski” u Spaićevoj i u Habunekovoj, odnosno Dolenčićevoj režiji, za rock-operu “Gubec-beg”, za brojne baletne i plesne predstave kao što su “Labuđe jezero”, “Orašar”, “Trnoružica”, “Pjesme ljubavi i smrti”, “Amadeus monumentum” ili “Karmina Krležiana”, te za niz dramskih predstava poput zagrebačkoga “Kralja Gordogana” i “Cyrana”, dubrovačkoga “Skupa” i “Koriolana” ili riječkog “Umorstva u katedrali”.
 
Istaknula se i kostimografskim ostvarenjima za TV (“Prosjaci i sinovi”) i film (“Družba Pere Kvržice”, “Mećava”, “Glembajevi”, “Četverored”), te oblikovanjem vojnih uniformi.
 
Veći broj kostimografija ostvarila je u dugogodišnjem umjetničkom partnerstvu s kostimografkinjom Dianom Kosec Bourek, a surađujući s brojnim mladim umjetnicima odigrala je važnu pedagošku ulogu u obrazovanju kostimografa i odgojila niz hrvatskih kostimografa različitih naraštaja i autorskih profila, bitno pridonijevši oblikovanju suvremene hrvatske kostimografije, ali i njezine budućnosti.
 
“Njezini su kostimi često bili važno uporište vizualnog identiteta predstave, pa i svojevrsna šifra za odgonetavanje temeljne ideje na kojoj je predstava počivala, i nerijetko su donosili značajne interpretativne pomake i na značenjskom planu i na planu tehnike izrade, odnosno ručne obrade tkanine. Kostimima Ike Škomrlj kritika je katkada bila opčinjena, katkada razočarana, no gotovo nikada spram njih nije bila ravnodušna te je stoga svojim djelovanjem Ika Škomrlj učinila mnogo da dođe do kvalitetnijeg razumijevanja i valorizacije kostimografskoga rada”, napominju iz ULUPUH-a.
 
Bogat stvaralački opus Ike Škomrlj predstavljen je u monografiji “Prepoznatljivo svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj” autorice Martine Petranović (ur. Ivana Bakal, ULUPUH, Zagreb 2014.).
 
Škomrlj je 2003. godine dobila najveću državnu nagradu za kulturu i umjetnost, Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo u polju kazališne umjetnosti, a ULUPUH joj je 2016. godine dodijelio Nagradu za životno djelo.
 
“Bila je velika umjetnica, uzor, mentorica i učiteljica brojnih kostimografa, energičan borac za struku i prava kazališnih i likovnih umjetnika, istinska prijateljica. Uz sav svoj dugogodišnji umjetnički rad Ika Škomrlj bila je aktivna i u upravljačkim tijelima ULUPUH-a, te dugogodišnja članica Umjetničkog savjeta Sekcije za kazalište i film. Odlazak Ike Škomrlj nenadoknadiv je gubitak za našu Udrugu”, poručuju.
 
Posljednji ispraćaj Ike Škomrlj održat će se u krugu obitelji, a komemoracija će se održati u ponedjeljak, 22. listopada u 14 sati u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.