MOSTOV PAULETIĆ: ‘Ne želim sudjelovati na tribini udruge Kurs jer su oni ugostili one koji su objavili notornu Deklaraciju o zajedničkom jeziku’

Dusko Jaramaz/PIXSELL

U nastavku donosimo osam smjernica iz programa za kulturu kandidata za gradonačelnika Splita, Roberta Pauletića

Kandidat Mosta za gradonačelnika Splita Robert Pauletić odbio je sudjelovanje na Javnoj tribini “Party za kultury” u suorganizaciji udruge Kurs zbog, kako objašnjava, toga što je ista udruga sudjelovala u organizaciji konferencije koja je rezultirala objavom notorne “Deklaracije o zajedničkom jeziku”.

“Ne prihvaćam poziv i ne želim sudjelovati na bilo kakvom skupu koji organizira i moderira ta udruga”, komentirao je Pauletić, koji je umjesto nastupa na tribini u utorak objavio osnove svoje kulturne strategije Splita, naglašavajući kako je kultura temelj razvoja, te da može biti zamašnjak ukupnog razvoja grada.

Budućnost splitskog turizma je u “kulturnoj industriji”!

“Budućnost splitske kulture je u tzv. ‘kulturnoj industriji’, spoju kulture i turizma. Grad Split je, kao i Dubrovnik, ‘živa scenografija’, i pruža nam veliku komparativnu prednost pri dovođenju stranih produkcija. Fakultet multimedije i odsjek Akademije dramskih umjetnosti u Splitu osigurava mladim umjetnicima tu blagodat da ne moraju otići iz svoga grada, nego da se mogu baviti poslom za koji se školuju. Postoji Mediteranski filmski festival koji već ima tradiciju i mogao bi biti dobar temelj za stremljenja o kojima govorim. Kultura definitivno igra važnu ulogu u stvaranju autentičnog iskustva kod posjetitelja nekog grada. Stoga mnogi poznati gradovi koriste upravo svoje kulturno bogatstvo da bi privukli turiste. Split kroz ulaganja u kulturu može itekako profitirati u turizmu. Pogotovo kroz mogućnosti organiziranja kvalitetnih kulturnih događanja izvan špice turističke sezone. Baš zato splitsku kulturu treba promišljati široko, prema svijetu, a da zadrži svoju autentičnost. Valja promicati kreativnost kulturnih institucija i nezavisne kulturne scene, jer je cilj da grad pršti kvalitetnim i zanimljivim sadržajima. Otvorimo splitsku kulturu Hrvatskoj i svijetu! Neka nam to bude misao vodilja u promišljanju kulturne strategije, tako da nam se ne događa da ulažemo stotine tisuća kuna iz gradskog proračuna u projekte koji završe u ladicama autora i nekolicine prijatelja. Kultura može biti zamašnjak gospodarskog razvoja grada, što se potvrdilo u pozitivnim primjerima talijanske Verone i njihovog opernog festivala, zatim francuskog Cannesa i tamošnjeg filmskog festivala itd. Sličan je primjer svakako i Venecija, a Split ima puno potrebnih preduvjeta za takav put”, navodi Robert Pauletić.

U nastavku donosimo osam smjernica iz programa za kulturu kandidata za gradonačelnika, Roberta Pauletića:



1. INTERNACIONALIZACIJA SPLITSKOG LJETA

Nedopustivo je u koju je situaciju zbog političkih spletki, nemara i nekreativnosti dovedeno Splitsko ljeto nakon više od šest desetljeća održavanja. Rješenje je u njegovoj internacionalizaciji, a to je projekt koji se neće moći realizirati preko noći. Ali mišljenja sam da s razvojem treba odmah krenuti u tom pravcu. Upravo je Splitsko ljeto pravi primjer kroz koji se kulturni život Splita može otvarati prema svijetu. Treba vidjeti kako je Verona iskoristila svoj operni festival u Areni za brendiranje ne samo tamošnje kulture, nego i za brendiranje grada. Splitsko ljeto treba osmisliti na način da privuče ne samo splitsku publiku, nego da u međunarodnom smislu postane relevantan kulturni događaj.

2. HNK: BOLJA ORGANIZACIJA I NOVA DRAMSKA SCENA

HNK Split ima nešto manje od 300 zaposlenih, na gradskoj plaći. Ali, nedostaju ključni ljudi za popunu orkestra i zbora, tako da za svaku produkciju treba angažirati honorarce, i to nemali broj ljudi. Ovdje je po mom mišljenju ključan problem preraspodjela “ljudstva“. U zboru postoji nekoliko vrlo vrijednih pjevača, sa završenim studijem pjevanja, ali im se ne da prilika! S druge strane, dok fali kadra, pa ih “uvozimo” plaćajući im honorare, imamo čitav niz pjevača ili redatelja koji 12 mjeseci primaju plaću, a da otpjevaju jednu-dvije predstave godišnje. Popunjavanjem orkestra i zbora smanjio bi se broj honoraraca, a angažiranjem onih što primaju plaću a ne rade povisio bi se i broj predstava i broj produkcija. Nadalje, nešto što nedostaje HNK u Splitu jest dramska scena koju je svojedobno g. Štrljić htio izgraditi na mjestu iza Starog placa koje je u vlasništvu Grada i HNK. Međutim, iako je, koliko mi je poznato, bila dovršena kompletna dokumentacija, to se nije realiziralo, navodno zbog nečijih interesa da se na mjestu Staroga placa grade garaže ili prodajni centar. Splitu je potrebna dramska scena da bi se moglo igrati u kontinuitetu, jer HNK ima operu, dramu i balet, pa se zato igra puno manje nego što bi se moglo i trebalo. HNK sigurno može više i može se poput drugih institucija još više uključiti u otvaranje splitske kulture svijetu. Potrebno je da borba za bolji status splitskog HNK krene iz samog kazališta, buđenjem novih ideja i većim angažmanom. Bilo je slučajeva iz bliže prošlosti da ljudi na plaći u HNK imaju vremena za projekte izvan kuće, a u matičnoj kući manjka kreativnosti i radnog elana. Time se šteti na dva načina: djelatnici ne daju maksimum tamo gdje uzimaju plaću, a s druge strane uzimaju sredstva koja bi mogla pripasti nezavisnoj sceni.

3. NEZAVISNA KULTURNA SCENA

Nezavisna kulturna scena mogla bi biti važan faktor u kreiranju kulturnog procvata Splita. Da budemo jasni: treba strogo odrediti pravilnike dodjeljivanja sredstava za projekte, da se ne dogodi da bilo tko bez razloga bude uhljebnički priključen na gradski proračun. Istodobno, treba u skladu s mogućnostima podupirati kreativne projekte i kulturna događanja, jer su ona ulaganje u razvoj grada. Cannes recimo ima plaže i restorane, ali kultura, odnosno filmski festival, napravili su ga poznatim i poželjnim za turiste iz cijelog svijeta. Upravo su se pripadnici nezavisne kulturne scene u Splitu dosad bunili na načine na koji su dodjeljivana sredstva iz gradskog proračuna i u mnogočemu su bili u pravu. Tu treba uvesti reda: ne izlijevati novac bez kriterija, ali svakako podupirati vrijedna događanja i ideje. Prostora pogotovo ima za razvoj novijih vidova umjetnosti koji mlade više i zanimaju.

4. PRIVLAČENJE SVJETSKIH DOGAĐANJA

Na primjeru festivala “Ultra” vidimo koliko je važno privlačiti svjetska događanja. Svojedobno sam se osobno angažirao da Ultra ostane u Splitu i sada podupirem dolazak drugog, jednako velikog festivala elektronske glazbe u Split. Koncertna i festivalska, te druga kulturna događanja i gostovanja velikih imena, svakako pridonose imageu Splita, mladima daju dodatni razlog za ostanak u svom gradu jer se osjećaju dijelom svjetske zajednice, a gradu donose višestruke koristi, u prvom redu kroz turizam. Split sa svojom okolicom ima potencijal privlačenja svjetskih filmskih produkcijskih kuća. Tako se s jedne strane osigurava angažman za domaće djelatnike iz te branše, promovira se grad, a naravno nije zanemarivo ni to da grad zarađuje i tako povećava proračun za buduća ulaganja u kulturu.

5. KNJIŽEVNI KRUG

Književni krug Split je, bez ikakve sumnje, kultna kulturna institucija u gradu. Međutim, posrijedi je „dinosaur“ koji je po mom mišljenju još u XIX. stoljeću i začahuren je u uskom kružoku ljudi povezanih nekim svojim interesima. Oni objave neke zaista važne knjige, ali usko specijalizirane i nezanimljive publici. Komunikacija s „vanjskim svijetom“ im je nikakva, model djelovanja prestaromodan. Knjigu nemaš gdje ni kupiti, osim tamo kod njih, gdje ih malo tko može naći. Kultni časopis „Mogućnosti“ je politikom ugrožen je i cijelu lanjsku godinu nije izlazio, a sad je sastavljeno nekakvo uredništvo od mladih povjesničara i lingvista, tako da je teško odrediti perspektivu koja svakako nije književna, a to je bila odrednica časopisa još od 1954. godine.
Problem s Književnim krugom Split još je veći. Naime, od oko 800 tisuća kuna koliko grad Split godišnje izdvaja godišnje za njegov rad, golema većina, gotovo sav iznos, ide na plaće osam zaposlenika! U drugim gradovima novac se, naprotiv, ulaže u manifestacije, objavljivanje knjiga, prijevode i dr. Ne mislim da tim zaposlenicama treba dati otkaz, ali je možda rješenje u tome da se njihove plaće isplaćuju iz gradskog „hladnog pogona“, a ne iz dijela proračuna namijenjenog za kulturu. Preustroj je nužan u svakom slučaju.

6. DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA I NAKLADNICI

Tri godine DHK nije dobilo niti jedne jedine lipe od grada Splita. Aplicirali su, popunjavali formulare, slali dopise, ali ništa. Pokušali su pokrenuti „Dane čakavske književnosti i jezika“, pokrenuti izdavaštvo, ali opet ništa.
Split nema ni „poštenog“ izdavača! Postoji jedino „Verbum“, ozbiljan i visokoprofesionalan nakladnik, međutim, specijaliziran isključivo za sakralnu tematiku. Postoji i Književni krug Split, ali to u praksi ovako nekako izgleda: dobiju toliko i toliko novca za koji objave toliko i toliko knjiga, uredno pošalju dokaze o objavi knjige financijerima (Grad, Županija, Ministarstvo), autorski primjerci autoru i prijateljima i – knjige u škatule. Dakle, Split nema uglednog nakladnika koji može objaviti „dobru“ knjigu, prezentirati je i plasirati, brinuti o njezinom životu nakon tiska. Treba Splitu još jedan „Verbum“, ali svjetovni.

7. BOLJE MAPIRANJE KULTURNIH TOČAKA U GRADU

Na temelju iskustava iz svijeta razvidno je da bolje mapiranje kulturnih institucija i točaka u gradu pomaže boljoj posjećenosti i većem interesu turista. Pritom je naravno važno i omogućiti adekvatno eksponiranje kulturnih vrijednosti. ”Čišćenje” istočnog zida Dioklecijanova palače od šatora (ili barem premještanje, odnosno odmicanje šatora od zidina) bio bi korak naprijed u tome pravcu. Kao i kod mapiranja, i tu treba konzultirati stručnjake. Ali jasna strategija svakako bi ubrzo dala rezultata. Jedna od točaka za rješavanje i dovođenje u kulturnu funkciju također je i bedem Cornaro. No prostora ima i za širenje kulturnih sadržaja i izvan samog centra grada. To bi u konačnici značilo više sadržaja i pomoć bujanju nezavisne kulturne scene.

8. PRIMJER FOTO-KLUBA

Foto-klub Split na pravom je tragu internacionalizacije splitske kulture i jedna je od najposjećenijih galerija u Hrvatskoj. S te strane zaslužuju potporu i mogu biti primjer mnogim drugim galerijama i kulturnim projektima. Svojim radnim vremenom prilagođeni su turistima, pa čak poznati i po inovativnom otvaranju izložbi u novogodišnjoj noći.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI