Čini se da posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kako Bosni i Hercegovini, tako i Turskoj nije urodio plodom te da ondje nije odradila previše za Hrvate u BiH. Naime, Zastupnički dom parlamenta BiH u srijedu je odbacio prijedlog izmjena izbornog zakona kojega je lani u parlamentarnu raspravu uputio blok hrvatskih stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH. Jednako tako, potporu nije dobio niti suprostavljeni prijedlog Stranke demokratsje akcije pa se rješavanje krucijalnog pitanja promjena u izbornom zakonodavstvu u BiH vraća na startnu poziciju. Inače, za HDZ-ove izmjene glasovalo je 11 od 42 zastupnika, koliko ih ima u Zastupničkom domu.
Uz zastupnike iz najveće hrvatske stranke potporu su im dali tek oni iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata iza kojih stoji Milorad Dodik. Za prijedlog SDP glasovalo je tek sedam zastupnika. Inače, HDZ-ov prijedlog izmjena izbornog zakona Dom naroda bosanskohercegovačkog parlamenta usvojio je po hitnom postupku još u srpnju 2017. godine, ali na raspravu i glasovanje u Zastupničkom domu čekalo se mjesecima.
Istovremeno su bez previše uspjeha vođeni pregovori među strankama kako bi se našla rješenja koja bi bila prihvatljiva svim stranama. Rasprava o izmjenama otvorena je 21. prosinca prošle godine, a započeta sjednica u više je navrata prekidana i nastavljana pa je glasovanjem okončana tek u srijedu. HDZ BIH sa saveznicima je pokušao lobirati za izmjene izbornog zakona kojima bi se okončao problem nastao nakon što je bosanskohercegovački Ustavni sud neustavnim proglasio dosadašnji način na koji se biraju zastupnici u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
Ali, uz to su iz ove strane dodali i odredbe kojima se predlagalo uvođenje entičkih izbornih jedinica iz kojih bi se birali hrvatski, odnosno bošnjački član Predsjedništva BiH. HDZ-ov prijedlog prema kojem bi se hrvatski zastupnici u Dom naroda birali iz županija unutar tog entiteta s razmjernom ili pretežitom hrvatskom većinom, ali i novi model izbora dvaju od tri člana Predsjedništva BIH, odbacile su sve stranke u kojima se okuplja uglavnom bošnjačko političko tijelo.
Odbijenicu su dobili i od stranaka sa srpskim predznakom, poput, primjerice, SDS-a koji je dio vladajuće koalicije na državnoj razini. SDA je pak predlagao da se u svakoj županiji ostavlja mogućnost delegacije zastupnika u federalni Dom naroda iz reda sva tri naroda, dok bi se pitanje izbora članova Predsjedništva rješavalo s provedbom Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.
Dodajmo još da bi se opći izbori u BiH trebali odviti u listopadu, dok prostora za eventualne izmjene izbornog zakona Hrvati imaju najkasnije do početka svibnja.