Tijekom subotnjeg prosvjeda vukovarski gradonačelnik Ivan Penava pročitao je nekoliko rečenica iz knjige Vladimira Šeksa. No, na sam spomen HDZ-ova doajena, okupljena masa počela je zviždati, a iz mnoštva čuli su se i povici: ”Udbaš”. Šeks se pak osobno oglasio komentirajući Penavin potez te u izjavi za Tportal naveo da ga je vukovarski gradonačelnik na skupu htio istaknuti kao čovjeka koji se još početkom 90-ih zalagao za procesuiranje ratnih zločina. No, dodao je da je u toj nakani napravio gaf radi kojega su se zvižduci prolomili Vukovarom.
”Prvo je pročitao moje ime, a onda je jasno da je jedna skupina, koja nije uperena protiv moga imena, nego zato što sam ja istaknuti HDZ-ovac, orkestrirano počela zviždati i fućkati. Nakon toga je Penava pročitao izvatke i onda je nastala tišina, shvatili su o čemu se radi. To je cijela priča”, poručio je Šeks. Penava je inače čitao dio knjige u kojem Šeks opisuje kako je kao predsjednik Regionalnog krizbog štaba istočne Slavonije sudjelovao u razmjeni zarobljenika 15. kolovoza 1991. godine. Šeks je ujedno osvrćući se na vukovarski prosvjed kazao kako mu je cilj bio potkopavanje Plenkovićeve vlade jer nije dovoljno desno.
”Na tom prosvjedu u Vukovaru bilo je najmanje Vukovaraca. Možda je 10 posto bilo Vukovaraca. Ovi koji su fućkali i zviždali imali su druge namjere – politički naškoditi premijeru Vlade Andreju Plenkoviću”, poručio je Šeks, a njegova imena gostujući na N1 televiziji dotakla se i bivša premijerka Jadranka Kosor, uvjerena da se Šeksovo ime na prosvjedu nije spominjalo slučajno.
”Znam da on to dosta teško prima. Onaj tko je savjetovao Penavu, nije to slučajno predložio. Šeks se veže za dolazak Andreja Plenkovića. Osobno ne smatram da se prosvjedima mogu rješavati tako delikatne stvari. Nisam podržala prosvjed u šatoru, tako ne bih podržala ni ovaj. Mora se priznati da su iskazi svjedoka više nego dramatični, i zahtijevaju reakciju odmah. Ti ljudi su maksimalno izložili sebe, svoje obitelji i živote, navodeći imena egzekutora. Ako su ti ljudi izvan Hrvatske, pravosudna tijela moraju odmah poduzeti korake za njihove izručenje. Zato je Penava spomenuo ultimativno postavljanje u pregovorima sa Srbijom. Omogućili smo im da otvore poglavlje 23, a oni nisu napravili ništa”, rekla je bivša premijerka. A Šeksovo ime prije nekoliko dana u vrlo sličnom kontekstu spominjao je i pravnik Pero Kovačević koji je komentirao podatke koje je pak objavio Novi list. Naime, prema neslužbenim informacijama iz spomenutog medija Šeks je na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a u Karancu rekao kako je u razdoblju prije mirne reintegracije Podunavlja 1998.godine, broj kaznenih prijava podignutih za ratne zločine na vukovarskom, i slavonskom području s 1500 sveo na njih svega 25. U ovom mediju stoji i da je Šeks na sjednici u Karancu ustvrdio da je on kao javni tužitelj Hrvatske 1992.godine pokrenuo niz istraga o počiniteljima zločina u Domovinskom ratu, ali i da je pookojni Tuđman bio pod pritiskom međunarodne zajednice da se to ne radi.
”Šeks je, piše Novi list, navodeći da neslužbeno doznaju, u opširnom govoru oštro kritizirao sve koji podržavaju vukovarski prosvjed pa i Ivana Miklenića, glavnog urednika Glasa koncila.
Miklenić je u svom prošlotjednom uvodniku ocijenio da “nije bilo političke volje svih dosadašnjih 26 godina” da se pitanje ratnih zločina “stavi na dnevni red”.
“Politika je stvorila stanje da ti zločini nisu procesuirani, da se u hrvatskoj i svjetskoj javnosti umjetno stvarala ravnoteža krivnje, premda u stvarnosti, po istini, o toj ravnoteži ni u kojem smislu ne može biti riječ”, napisao je Miklenić.
Šeksa je posebno zaboljela ta njegova tvrdnja pa je na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a rekao da je on kao javni tužitelj Hrvatske 1992. pokrenuo niz istraga o počiniteljima zločina u Domovinskom ratu, ali da je predsjednik Franjo Tuđman bio pod pritiskom međunarodne zajednice da se to ne radi.
Šeks je detaljno ispričao kako je u razdoblju prije mirne reintegracije Podunavlja 1998., po Tuđmanovom nalogu, u ulozi potpredsjednika Sabora broj kaznenih prijava podignutih za ratne zločine na području Vukovara i Slavonije s 1.500 sveo na samo 25.
Te Šeksove riječi, ako ih je stvarno izrekao, ne zaslužuju samo pozornost, osvrt i promišljanje već i kazneni progon”, rekao je te prigode Kovačević koji se u svojem obraćanju javnosti pozvao i na riječi predsjednika Generalskog zbora Pavla Miljavca.
”Predsjednik Generalskog zbora Pavao Miljavac nedavno je prilikom dolaska u Ministarstvo branitelja na sastanak o toj temi kazao kako je zbog mirne reintegracije okupirane istočne Hrvatske broj optužnica za ratne zločine smanjen s nekih dvije tisuće na njih 90.
Ako je Vladimir Šeks, prema pisanju Novog lista, otvoreno priznao počinjenje kaznenog djela koje je imalo za posljedicu neprocesuiranje počinjenih ratnih zločina na području Vukovara i Slavonije postavlja se opravdano pitanje što čeka glavni državni odvjetnik, što čeka Božinovićeva radna skupina za procesuiranje počinjenih ratnih zločina?
Postoji li Tuđmanova zapovijed, odluka ili nalog da Vladimir Šeks, kao potpredsjednik Hrvatskog sabora ima ovlasti broj kaznenih prijava podignutih za ratne zločine na području Vukovara i Slavonije s 1500 svesti na njih samo 25.
Je li Vladimir Šeks stvarno to učinio? Hrvatska javnost ne može mirno ignorirati ove izjave”, konstatirao je Kovačević.