Nepodmirena kazna nije bila prepreka Vladi. U četvrtak su ga imenovali pomoćnikom ministrice Gabrijele Žalac
Državni si dužnosnik, dobiješ kaznu za sukob interesa, ne želiš je platiti, ali ponovno dobiješ visoku funkciju u ministarstvu.
Slučaj je to Mladena Pavića (HDZ), bivšega glasnogovornika Jadranke Kosor, ministra poljoprivrede Petra Čobankovića i savjetnika predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.
Kako izvještava 24sata, početkom prošle godine Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa kaznilo ga je s 8000 kuna jer je odmah s funkcije savjetnika predsjednice otišao u upravu Kutjeva. Zakon brani dužnosnicima biti u upravama privatnih tvrtki godinu dana od prestanka dužnosti. Pavić kaznu još nije platio. On je jedan od 65 bivših dužnosnika koji ignoriraju odluke Povjerenstva, a zajedno duguju 437.000 kuna kazni.
Nepodmirena kazna nije bila prepreka Vladi. U četvrtak su ga imenovali pomoćnikom ministrice Gabrijele Žalac.
“Neću platiti jer sam ogorčen. Ured predsjednice nema operativne ovlasti da bih bio u sukobu interesa u Kutjevu. Niti dijeli novac niti se bavi poljoprivredom. Ipak, nakon odluke dao sam ostavku u upravi Kutjeva i radio kao savjetnik. To je dovoljno, kaznu ne planiram platiti niti mi je mogu naplatiti” kaže.
Pavić smatra da je sve uradio po zakonu jer Povjerenstvo nije imalo zakonskih mogućnosti naplatiti mu kaznu nakon što je prestao raditi za državu. Kaže i da mu se ne može naplatiti retroaktivno. Povjerenstvo smatra drugačije. Kažu da će mu u ratama naplatiti sad kad je na državnoj funkciji.
“Ići ćemo u sankcije kroz plaću koja će mu se isplaćivati za dužnost pomoćnika ministrice” odgovorili su iz Povjerenstva, a prenosi 24sata.
Bi li građani tako prošli?
Iako Pavić smatra da nema sukoba interesa zbog nepovezanosti Ureda predsjednice i Kutjeva, zakonske odredbe su takve da se to uopće ne gleda. Dužnosnici jednostavno ne smiju godinu dana u upravu privatne tvrtke. Bez obzira na to koju dužnost obnašali i čime se bavila tvrtka. U slučajevima kad dužnosnici smatraju da su nepravedno kažnjeni, imaju pravo satisfakciju potražiti na Upravnom sudu, koji će onda presuditi tko je u pravu. No Pavić nije to iskoristio.
“Kad sam 2017. vidio da sud rješava predmete iz 2014. godine, zaključio sam da je žalba besmislena i predugo bi trajala. Povjerenstvo je po meni prelazilo svoje ovlasti tijekom bivše predsjednice” smatra Pavić.
Pomočnićka plaća u ministarstvima je inače u prosjeku oko 13.000 kuna. Građanima koji bi se oglušili o kaznu državne institucije, što god mislili o njoj, vjerojatno bi sjela ovrha s kamatama na račun. Za državne dužnosnike ipak vrijede drugačija pravila.
Podsjetimo, Ministar uprave Lovro Kušćević najavio je u četvrtak ukidanje dužnosti pomoćnika ministara te se zauzeo za depolitizaciju javne uprave, kako bi postala učinkovitija i na usluzi građanima.
“Do kraja godine donijet ćemo zakon po kojem će prestati postojati dužnost pomoćnika ministra, a na čelu uprava će biti ravnatelji kao službenici, a ne kao dužnosnici” rekao je Kuščević sudjelujući u radu 12. Hrvatsko-francuskih upravno-pravnih dana.
To znači da će jedno ministarstvo imati samo jednog političara – to će biti ministar, a službenici će imati kontinuitet i biti neovisni o politici, kaže Kuščević dodajući kako će to biti doprinos depolitizaciji javne uprave.
No očito bez obzira na najavljene promjene, funkcija pomoćnika se i dalje iznova koristi.